Rijeka Sava je jedna od najzanimljivijih i najsloženijih evropskih rijeka. Nastala je na ušću dvije Slovenske rijeke – Sava Bohjinjka i Sava Dolinka, koje obje imaju jako zanimljivu formaciju. Veličanstveni, 78m visok vodopad Savica se nalazi blizu Bohinja. Voda iz Savice pada u Bohinjsko jezero iz kojeg zatim izlazi kratka rijeka zvana Jezernica koja se nakon samo 100 metara spaja s potokom Mostnicom, tvoreći Savu Bohinjku. S druge strane, Sava Dolinka izvire kao potok Nadiža u dolini Tamar u Julijskim Alpama. Na nadmorskoj visini od 1222 m tone pod površinu i ponovno izvire kao Sava Dolinka, 5 kilometara dalje. Sljedećih 45 kilometara teče dolinama u blizini Kranjske Gore, kroz Jesenice, između Bleda i Berga, a kod Radovljice se spaja sa Savom Bohinjkom u rijeku Savu.

Na svom izvoru Sava je široka samo nekoliko metara, ali na ušću u Dunav u Beogradu široka je gotovo 300 metara. Na Savinom putu dužine 926 kilometara mogu se naći različita staništa. U gornjem dijelu je prava kraška rijeka: brza, divlja i bistra, a prema ušću je sporija i mutnija. Zajedno s pritokama poput Ljubljanice, Sutle, Kupe, Une, Vrbasa, Bosne i Drine, sliv rijeke Save jedan je od najbolje očuvanih i najraznolikijih riječnih sistema u Evropi. Iako je velik dio rijeke izmijenjen izgradnjom brojnih velikih hidroelektrana u Sloveniji, ostatak toka još je uvijek dobro očuvan. Unatoč općem mišljenju javnosti da je rijeka Sava zagađena, ona je i dalje u izuzetno dobrom stanju i dokaz je broj zaštićenih područja čiji je glavni fenomen Sava. Čak 64% njezinog toka zaštićeno je u različitim kategorijama, a neka područja imaju značajnu globalnu vrijednost, poput Parka prirode Lonjskopolje, uvrštenog na Ramsarski popis močvara od međunarodnog značaja. Rijeka Sava opskrbljuje velike količine vode podzemnim rezervoarima vode i okolnim poljima. Važan je element pejzažne raznolikosti i stanište mnogih vrsta. Aktivni dio poplavnog područja, koji je poplavljen za vrijeme velikih voda, presudan je za mrijest riba i završetak životnog ciklusa mnogih organizama.

Ne zaboravimo da se u tom periodu obnavljaju podzemni rezervoari vode uz rijeku i njene pritoke. Svi ti elementi zajedno čine izuzetno dragocjen i vrijedan ekosistem koji moramo zaštititi jer o njemu ovise mnogi životi i privreda.

Podjela rijeke zbog izgradnje hidroelektrana, prekomjernog vađenja sedimenta, razvoja plovidbe i razvoja takozvane sive infrastrukture za odbranu od poplave najveće su prijetnje rijeci Savi. . Brane u rijeci sprečavaju migraciju vodenih organizama i transport sedimenta, zbog čega se događa usjecanje korita i razina podzemne vode smanjena je za nekoliko metara. Prekidajući vodeni ekosustav, prirodni pročišćivači - organizmi koji se hrane organskom materijom - nestaju. Ako se trend smanjenja podzemnih voda nastavi, šume i poljoprivredna područja će se još više isušiti. Također će ozbiljno ugroziti bunare iz kojih grad Zagreb i druga naselja dobivaju pitku vodu. A da ne spominjemo stabilnost zgrada u blizini rijeke, koja bi bila jako narušena.

Na međunarodnom nivou upravljanje rijekom Savom zasniva se na Planu upravljanja slivom rijeke Save koji provodi Međunarodna komisija za sliv rijeke Save. Sve države na Savskom toku formirale su nekoliko nacionalnih tijela koja upravljaju rijekom u okviru svojih aktivnosti i nadležnosti.

Članovi mreže SavaParks također su učestvovali u razvoju različitih publikacija poput Savske bijele knjige i Eko-master plana za rijeke Balkana, koje daju preporuke za upravljanje rijekama zasnovane na najnovijim saznanjima i nude rješenja za održivo upravljanje rijekama u korist ljudi i prirode. Bijela knjiga o Savi dostupna je na ovoj web stranici u kategoriji "Publikacije", a Eko-master plan za rijeke Balkana izradili su RiverWatch iz Austrije i EuroNatur iz Njemačke i dostupan je na njihovim web stranicama ili na ovom linku.