GRGOSOVA SPILJA GEOMORFOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE
Kategorija zaštite: Spomenik prirode
Godina proglašenja: 1973.
Pozicija
Samoborsko selo Otruševec ponosno skriva jednu od najljepših špilja na sjeverozapadu Hrvatske, špilju Grgos. Geomorfološki spomenik prirode Grgosova spilja nalazi se u najistočnijem dijelu Samoborskog gorja, gdje se strmo spušta prema dolini rijeke Save.
Istorijat
Krajem 1973. Josip Grgos otkrio je špilju dok je kopao i minirao kamen od kojeg je proizvodio kreč. Špilja je zaštićena 1974. godine kao geomorfološki spomenik prirode. Četrdeset godina kasnije, tokom radova na proširenju prostora za prihvat posetilaca, otkriven je ulaz u drugu pećinu, poznatu kao „Nova Grgosova pećina“.
Turizam
Pećine svojom raskoši i lakim pristupom privlače veliki broj ljubitelja prirode i znatiželjnika. Obje špilje su uređene za posjetioce, a kroz "Novu špilju" izgrađen je put i postavljena je električna rasvjeta. Važno je da se krećući se kroz špilju, bijele sige ne diraju i ne lome, jer su bijele sige lijepe samo u svom prirodnom okruženju - pećini. Ono što priroda milenijima stvara nepažnjom može se uništiti u sekundi.
Brojni umjetnici inspiraciju pronalaze i u špiljama, često ih koristeći kao pozadinu za snimanje filmova, serija, muzičkih spotova i raznih emisija.
Brojni umjetnici inspiraciju pronalaze i u špiljama, često ih koristeći kao pozadinu za snimanje filmova, serija, muzičkih spotova i raznih emisija.
Prirodne vrijednosti
Obje špije su relativno malih dimenzija ali zbog izuzetnog bogatstva špiljskim ukrasima predstavljaju turističku atrakciju i prepoznatljiv su dio geobaštine Zagrebačke županije. Ukupna duljina stare spilja je 52 m, a dubina u odnosu na razinu ulaza je 19m. Zapremnina spilje 1750m3. Ukupna duljina nove spilje 97 m, a dubina 14 m.
Prema vrlo debelim sigastim nakupinama i stalagmitima na tlu moguće je zaključiti da špilja ima relativno veliku starost, dok nam mnoštvo tankih stalaktita na stropu ukazuje na još uvijek postojeći proces stvaranja i oblikovanja prostora špilje.
Posebna vrijednost špilja su brojne sige različitih vrsta. Grgosovu spilju krase cjevčice ili makaroni, ekscentirčne sige te zavjese ili draperije. Cjevčice su tanki stalaktiti jednolične debljine a helaktiti ili ekscentirčne sige stalaktiti nepravilnog oblika koji izgledaju kao da prkose djelovanju sila teže. Zavjese ili draperije su lijepe sige koje sa stropa vise poput naborane tkanine i nastaju kada se kapljice polako slijevaju po kosim zidovima. Svaka nova kap ostavlja trag i tako zavjese postaju sve duže i duže.
Prema analizi siga iz špilje došlo se do saznanja da se sastoji od 95% kalcijevog karbonata i 5% alumosilikata. Sige u špilji su različitih boja: bijele, blijedo - žute, žute, narančaste i smeđe. Obojenost siga ovisi o mineralnim primjesama, o tlu iznad špilje, biljnom pokrovu i o stanju okoliša.
Do sada su analizirane dvije sige iz nove Grgosove špilje, njihova starost i klimatski uvjeti koji su nekad vladali. Jedan stalaktit počeo je rasti prije 10 500 godina, a prestao je rasti prije oko 2 300 godina. U razdoblju rasta rastao je brzinom od 0,8 do 1 cm u 100 godina ili 0,08 do 0,1 mm godišnje. Najstariji dio drugog stalagmita star je oko 40 000 godina s promjenom brzine rasta od 0,1 do 1 cm u 100 godina.
Temperatura u špilji varira između 10 º i 11º.
Prema vrlo debelim sigastim nakupinama i stalagmitima na tlu moguće je zaključiti da špilja ima relativno veliku starost, dok nam mnoštvo tankih stalaktita na stropu ukazuje na još uvijek postojeći proces stvaranja i oblikovanja prostora špilje.
Posebna vrijednost špilja su brojne sige različitih vrsta. Grgosovu spilju krase cjevčice ili makaroni, ekscentirčne sige te zavjese ili draperije. Cjevčice su tanki stalaktiti jednolične debljine a helaktiti ili ekscentirčne sige stalaktiti nepravilnog oblika koji izgledaju kao da prkose djelovanju sila teže. Zavjese ili draperije su lijepe sige koje sa stropa vise poput naborane tkanine i nastaju kada se kapljice polako slijevaju po kosim zidovima. Svaka nova kap ostavlja trag i tako zavjese postaju sve duže i duže.
Prema analizi siga iz špilje došlo se do saznanja da se sastoji od 95% kalcijevog karbonata i 5% alumosilikata. Sige u špilji su različitih boja: bijele, blijedo - žute, žute, narančaste i smeđe. Obojenost siga ovisi o mineralnim primjesama, o tlu iznad špilje, biljnom pokrovu i o stanju okoliša.
Do sada su analizirane dvije sige iz nove Grgosove špilje, njihova starost i klimatski uvjeti koji su nekad vladali. Jedan stalaktit počeo je rasti prije 10 500 godina, a prestao je rasti prije oko 2 300 godina. U razdoblju rasta rastao je brzinom od 0,8 do 1 cm u 100 godina ili 0,08 do 0,1 mm godišnje. Najstariji dio drugog stalagmita star je oko 40 000 godina s promjenom brzine rasta od 0,1 do 1 cm u 100 godina.
Temperatura u špilji varira između 10 º i 11º.
Znamenitosti
Poučna staza Otruševec
U samo sat i po laganog hoda 2-kilometarskom stazom, prolazeći 9 raznolikih točaka, upoznat ćete život, običaje i legende otruševečkog područja: od podzemnih ljepota koje se nalaze u Grgosovoj špilji, preko geoloških i bioloških specifičnosti do priča o drevnim divovima i vrijednim ljudima samoborskog kraja.
U samo sat i po laganog hoda 2-kilometarskom stazom, prolazeći 9 raznolikih točaka, upoznat ćete život, običaje i legende otruševečkog područja: od podzemnih ljepota koje se nalaze u Grgosovoj špilji, preko geoloških i bioloških specifičnosti do priča o drevnim divovima i vrijednim ljudima samoborskog kraja.
Nepoznato o poznatom
U pećini Grgos živi devet grupa beskičmenjaka; pauci, lažištipavci, jednakonožni rakovi, strige, dvojenoge, skokuni, dvorepci, kornjaši i ravnokrilci. Hrvatska je globalno žarište biološke raznolikosti u smislu bogatstva podzemnih vrsta, a mnoge vrste koje nastanjuju hrvatsko podzemlje endemi su Hrvatske ili Dinarida.
Područje je otvoreno za posjetioce:
- Adresa: Otruševec 17/4, Samobor, Hrvatska
- Radno vrijeme: radnim danom, svakih punih sat vremena od 12 do 17 sati
- Najava dolaska: Najava potrebna za grupe na telefonskom broju 01/3375 888
Ovim područjem upravlja Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije
- Adresa: 151. Samoborske brigade HV 1, Samobor, Hrvatska
- Broj telefona: +385 (0) 1 6111 552
- Web stranica: https://zeleni-prsten.hr/
- Društvene mreže:
https://www.facebook.com/zeleniprsten
https://www.instagram.com/zeleni_prsten/
