POSEBNI ORNITOLOŠKI REZERVAT BARA DVORINA

Kategorija zaštite: posebni ornitološki rezervat
Godina proglašenja: 1987.

Položaj


Poseban ornitološki rezervat Bara Dvorina smješten je u retenciji rijeke Save, pokraj sela Donja Bebrina, 18 km istočno od Slavonskog Broda u RH.

Povijest


Seljani Donje Bebrine koristili su i koriste pašnjake, livade košanice i šume na ovome području. Tradicionalno su se bavili i ribolovom na ovome području. 1987. godine područje je zaštićeno kao posebni ornitološki rezervat.

Turizam


Dvorinu uglavnom posjećuju učenici osnovnih i srednjih škola u sklopu terenske nastave i izleta. Lokalna ugostiteljska ponuda bazirana je na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a osim ponude hrane i smještaja, nudi se i rekreacijsko jahanje.

Prirodne vrijednosti


Bara Dvorina proteže se uz lijevu obalu Save između nasipa kod Donje Bebrine i same rijeke. Ova bara sa okolnim poplavnim područjem posljednja je veća močvarna površina u okolici Slavonskog Broda. Budući da na ovom mjestu nema nasipa uz Savu, cijelo područje od preko 600 ha izloženo je poplavama i često preplavljeno sve do nasipa južno od Donje Bebrine. Kad se voda povuče, vlažne travnjake oko bare koriste mještani Donje Bebrine i Klakara kao pašnjake. U proljeće ovo područje pruža vrlo lijepu sliku, kakvu se sve rjeđe može naći uz Savu. Vodenu površinu, prekrivenu bijelim lopočima i žutim lokvanjima, opasanu tamno zelenim pojasom šaševa između kojih se žuti močvarna perunika, okružuju pašnjaci sa mnoštvom konja, krava, svinja i gusaka. Bara Dvorina vrlo je interesantna i sa znanstvenog stajališta, posebno ornitološkog i botaničkog. Ovdje je razvijeno nekoliko biljnih zajednica koje bi bilo potrebno znanstveno ispitati. U vodi nalazimo zajednicu lopoča i lokvanja (Nymphaeto - Nupharetum), dok rub bare obraštava nekoliko vrsta šaševa (Carex sp.), trava pirevina (Glyceria fluitans), iđirot (Acorus calamus), močvarna perunika (Iris pseudacorus) i dr. Ponegdje uz baru nalazimo vrlo slikovita stara šuplja kvrgava stabla bijele vrbe (Salix alba). Značajna staništa ovoga područja su: mezofilne livade srednje Europe, poplavne šume hrasta lužnjaka, slobodno plivajući flotanti i submerzni hidrofiti, amfibijske zajednice i poplavne šume crne johe i poljskog jasena. Za ptičji svijet Bara Dvorina predstavlja veliku vrijednost, naročito u vrijeme proljetne i jesenske seobe, kada ovdje boravi kvalitativno i kvantitativno vrlo bogata ornitofauna. Prema podacima ornitologa ing. Mirka Šetine, koji je godinama proučavao ptice Dvorine i okolnog područja, ovdje je zabilježeno preko 160 ptičjih vrsta. Na bari gnijezde: gnjurac ćubasti (Podiceps cristatus), gnjurac pilinorac (Tachibaptus ruficollis), divlja patka (Anas platyrhynchos), patka njorka (Aythya nyroca), crna liska (Fulica atra), guša zelenonoga (Galinula chloropus), čigra bjelobrada (Chlidonias hybridus), čigra obična (Sterna hirundo), kokošica mlakara (Rallus aquaticus), nekoliko vrsta štijoka (Porzana spp.), trstenjak droščić (Acrocephalus arundinaceus), trstenjak rogožar (Acrocephalus schoenobenus). Okolni vlažni travnjaci gnijezdilište su vivka (Vanellus vanellus), fazana (Phasianus colchicus), ševe čevrljužice (Calandrella cinerea), kukmasta ševa (Galerida cristata). Prijašnjih godina tu je gnijezdio i kosac (Crex crex), ali u posljednje vrijeme nije primjećivan. Na travnjacima hrane se i bijele rode (Ciconia ciconia) koje gnijezde po okolnim selima. Iz grmlja uz nasip čuje se u proljeće pjev grmuše crnokape (Sylvia atricapilla), grmuše pjenice (Sylvia communis), trstenjaka mlakara (Acrocephalus palustris), crvendaća (Erithacus rubecula), slavuja (Luscinia megarhynchos), svračka rusog (Lanius collurio). Okolne šume hrasta lužnjaka, prošarane manjim barama s močvarnom vegetacijom, bogate su gnjezdaricama: golubovi, sove, djetlovke, različite pjevice, crna lunja (Milvus migrans), divlja patka (Anas platyrhynchos), čapljica voljak (Ixobrychus minutus) i dr. U vrijeme proljetne i jesenske seobe, a dijelom i zimi, Dvorina je daleko bogatija ptičjim vrstama. Tada se vodena površina povećava i na njoj se, dokle god je ne zarobi led, zadržavaju velike koncentracije močvarica iz cijele Evrope. Različite patke, gnjurci, ronci, čaplje, rode, štijoke, grabljivice, galebovi, čigre, lastavice i ostale pjevice, te veliki broj raznih šljukarica - ovdje se odmaraju i hrane za vrijeme svog putovanja.


Znamenitosti


Najveću atrakciju na Dvorini predstavlja najveća bara smještena u srcu rezervata. Iako duga samo oko 1000 m, važno je hranilište, gnjezdište i odmorište ptica. Jedno je od rijetkih prirodnih gnjezdišta bjelobrade čigre (Chlidonias hybrida). Veliki zborovi žabe crveni mukač (Bombina bombina) glasno odzvanjaju rezervatom u proljeće. U rezervatu je 2009. godine po prvi puta zabilježen  veliki panonski vodenjak (Triturus dobrogicus). Na Dvorini je 2016. zbilježen i šišmiš veliki potkovnjak  (Rhinolophus ferrumequinum) – Natura vrsta i vrsta iz Crvene knjige sisavaca Hrvatske (Antolović i sur. 2006.). Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Savski šišmiši. Projekt i istraživanje financirale su zaklade EuroNatur, Aage V. Jensen Charity Foundation i Michael Otto Stiftung, a projekt je provodila Javna ustanova Natura Slavonica.
Dvorina je i dio europske ekološke mreže Natura 2000 kao područje očuvanja značajno za ptice Jelas polje (HR1000005) i područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove Dvorina (HR2000426). Ciljne vrste POVS Dvorina uključuju žabu crveni mukač (Bombina bombina), velikog panonskog vodenjaka (Triturus dobrogicus), dugolisnu čestoslavicu (Pseudolysimachion longifolium), veliki žabnjak (Ranunculus lingua) te staništa 6510 nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis), 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion te 3130 Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea.


Nepoznato o poznatome


Mještani Općine Klakar, čiji je rezervat dio, poznati su po stočarstvu i prodaji mliječnih proizvoda na tržnici u Slavonskom Brodu. Krave se još uvijek tradicionalno napasaju na poplavnim pašnjacima Dvorine.

Područje je otvoreno za posjetitelje:



Ovim područjem upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica


  • −    Adresa: Petra Krešimira IV. br. 1, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
  • −    Broj telefona: +385 35 409 043 ili +385 35 409 042
  • −    Internet stranica: www.natura-slavonica.hr

©SavaParks Network 2020.        Disclaimer        E-mail: info@savaparks.eu