Invazivne biljne vrste
Download
INVAZIVNE BILJNE VRSTE I MOGUĆNOSTI UKLANJANJA
Brošura „Invazivne biljne vrste i mogućnosti uklanjanja“ bavi se problematikom invazivnih biljnih vrsta tj. biljaka koje prirodno ne žive na našem području, već su unesene. Iako su neke invazivne strane vrste mnogima poznate (npr. ambrozija) i dokazano je da su štetne, ljudi ih uglavnom ne povezuju s pojmom invazivnosti. Pojam invazivnih stranih vrsta i dalje je uglavnom nepoznat široj javnosti.
Strane vrste su one koje prethodno nisu bile rasprostranjene na nekom području. Ako se počnu samostalno razmnožavati u prirodi i negativno utjecati na zavičajne organizme, tada ih nazivamo invazivnim stranim vrstama. Odlike invazivnosti su da negativno utječu na bioraznolikost i dobrobiti koje čovjek ima od prirode, zdravlje ljudi ili čine ekonomsku štetu na području na koje su unesene. Kada govorimo o invazivnim stranim biljkama, to su biljke izrazite sposobnosti razmnožavanja te brzine i obima širenja. U novo područje mogu biti unesene djelovanjem čovjeka, namjerno ili
nenamjerno. Primjer namjernog unošenja sadnja je neke biljke zbog njezine dekorativnosti ili velike medonosnosti, a nenamjerno širenje je primjerice širenje sjemena invazivne vrste sa sjemenom drugih vrsta kao što se sjeme ambrozije proširilo iz Amerike sa sjemenom žitarica.
Imaju značajan utjecaj na okoliš u kojem rastu pa tako i na čovjeka, a šteta koju nanose svjetskom gospodarstvu na godišnjoj razini se procjenjuje na 1,4 bilijarde dolara, tj. 5% vrijednosti svjetskog gospodarstva. Najviše su pogođeni sektori gospodarstva, zdravstva, poljoprivrede, šumarstva i
zaštite prirode. Čovjek je kreirao uvjete za njihovo širenje jer se javljaju uglavnom u staništima koja je čovjek direktno stvorio (npr. urbana područja, poljoprivredna područja, parkovi, isušene močvare) ili je narušio njihovu prirodnu ravnotežu, a time i otpornost na pridolazak stranih vrsta. Uglavnom se rasprostranjuju čovjekovim djelovanjem.
U brošuri su opisane samo neke od invazivnih stranih biljnih vrsta jer je prepoznata potreba za edukaciju o njima. Odabrano je njih pet koje su već široko rasprostranjene u Hrvatskoj i Europi te uzrokuju velike probleme. To su ambrozija, amorfa, cigansko perje, žljezdasti nedirak i *dvornici. Cigansko perje i žljezdasti nedirak nalaze se na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji. To znači da je zabranjeno njihovo unošenje, držanje, uzgoj, prijevoz, stavljanje na tržište, upotreba ili razmjena, razmnožavanje ili puštanje u okoliš na cijelom teritoriju EU.
Ukoliko želite saznati više o invazivnim vrstama, načinima i razlozima unosa, utjecaju na staništa kao i na živa bića, o njihovom negativnom utjecaju na bioraznolikost ili kako ih uklanjati pročitajte na linku „Invazivne biljne vrste i mogućnosti uklanjanja“
Brošura „Invazivne biljne vrste i mogućnosti uklanjanja“ bavi se problematikom invazivnih biljnih vrsta tj. biljaka koje prirodno ne žive na našem području, već su unesene. Iako su neke invazivne strane vrste mnogima poznate (npr. ambrozija) i dokazano je da su štetne, ljudi ih uglavnom ne povezuju s pojmom invazivnosti. Pojam invazivnih stranih vrsta i dalje je uglavnom nepoznat široj javnosti.
Strane vrste su one koje prethodno nisu bile rasprostranjene na nekom području. Ako se počnu samostalno razmnožavati u prirodi i negativno utjecati na zavičajne organizme, tada ih nazivamo invazivnim stranim vrstama. Odlike invazivnosti su da negativno utječu na bioraznolikost i dobrobiti koje čovjek ima od prirode, zdravlje ljudi ili čine ekonomsku štetu na području na koje su unesene. Kada govorimo o invazivnim stranim biljkama, to su biljke izrazite sposobnosti razmnožavanja te brzine i obima širenja. U novo područje mogu biti unesene djelovanjem čovjeka, namjerno ili
nenamjerno. Primjer namjernog unošenja sadnja je neke biljke zbog njezine dekorativnosti ili velike medonosnosti, a nenamjerno širenje je primjerice širenje sjemena invazivne vrste sa sjemenom drugih vrsta kao što se sjeme ambrozije proširilo iz Amerike sa sjemenom žitarica.
Imaju značajan utjecaj na okoliš u kojem rastu pa tako i na čovjeka, a šteta koju nanose svjetskom gospodarstvu na godišnjoj razini se procjenjuje na 1,4 bilijarde dolara, tj. 5% vrijednosti svjetskog gospodarstva. Najviše su pogođeni sektori gospodarstva, zdravstva, poljoprivrede, šumarstva i
zaštite prirode. Čovjek je kreirao uvjete za njihovo širenje jer se javljaju uglavnom u staništima koja je čovjek direktno stvorio (npr. urbana područja, poljoprivredna područja, parkovi, isušene močvare) ili je narušio njihovu prirodnu ravnotežu, a time i otpornost na pridolazak stranih vrsta. Uglavnom se rasprostranjuju čovjekovim djelovanjem.
U brošuri su opisane samo neke od invazivnih stranih biljnih vrsta jer je prepoznata potreba za edukaciju o njima. Odabrano je njih pet koje su već široko rasprostranjene u Hrvatskoj i Europi te uzrokuju velike probleme. To su ambrozija, amorfa, cigansko perje, žljezdasti nedirak i *dvornici. Cigansko perje i žljezdasti nedirak nalaze se na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji. To znači da je zabranjeno njihovo unošenje, držanje, uzgoj, prijevoz, stavljanje na tržište, upotreba ili razmjena, razmnožavanje ili puštanje u okoliš na cijelom teritoriju EU.
Ukoliko želite saznati više o invazivnim vrstama, načinima i razlozima unosa, utjecaju na staništa kao i na živa bića, o njihovom negativnom utjecaju na bioraznolikost ili kako ih uklanjati pročitajte na linku „Invazivne biljne vrste i mogućnosti uklanjanja“
Povezane vijesti
