POSEBNI ORNITOLOŠKI REZERVAT JELAS RIBNJACI

Posebni ornitološki rezervat Jelas ribnjaci smješten je u blizini sela Oriovac, oko 25 km zapadno od Slavonskog Broda, u Republici Hrvatskoj.

Jelas polje je nekada bilo veliko močvarno područje u koje su se ulijevale vode rijeke Save i njezinih pritoka. Izgradnjom nasipa i kanala, veći dio područja je isušen. Tijekom 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća površina od oko 25 km2 (2500 ha) pretvorena je u ribnjake s ekstenzivnim uzgojem ribe u vlasništvu države tj. tadašnjeg poljoprivrednog kombinata Jasinje. Nakon propasti Jasinja, proizvodnja riba održala se na otprilike polovici ukupne površine ribnjaka. Tokom 2019. godine obnovljeni su i preostale ribnjačarske table. Mali dio površine ribnjaka (oko 125 ha) zaštićen je 1995. godine prvenstveno zbog kolonija čaplji i žličarki koje na njemu gnijezde.

Nema organiziranog posjećivanja ribnjaka. Nadzor nad područjem vrši koncesionar, a monitoring nevladine udruge, prije svega Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, u suradnji s Javnom ustanovom Natura Slavonica.

Jelas polje je dio europske ekološke mreže Natura 2000. Šire područje ribnjaka zaštićeno je kao područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove Jelas polje s ribnjacima (HR2001326) i područje očuvanja značajno za ptice Jelas polje (HR1000005). Ciljano stanište POVS-a Jelas polje s ribnjacima su 3130 Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea. To je stanište koje se javlja na granici kopna i vode tj. mjestima gdje dolazi naizmjence do plavljenja i sušenja terena, a tipične biljke su trožilni ljubor (Lindernia procumbens), dvojbeni ljubor (Lindernia dubia), četverobridna jezernica (Eleocharis acicularis), šestoprašnička pobarica (Elatine hexandra), smeđi šilj (Cyperus fuscus), dvostupka (Cyperus michelianus), vodena voduška (Limosella aquatica), jajolika jezernica (Eleocharis ovata), ljupuškasta kičica (Centaurium pulchellum), šćetica pozemljuša (Schoenoplectus supinus), šćetica končastolistna (Scirpus setaceus), potočni plićnjak Lythrum portula.

Ciljane vrste su žaba crveni mukač (Bombina bombina), vretence veliki tresetar (Leucorrhinia pectoralis), šišmiš širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus), vidra (Lutra lutra) i barska kornjača (Emys orbicularis).

Najveća vrijednost područja su ptice, kako selice, tako i gnjezdarice. Posebno su zanimljive gnijezdeće kolonije čaplji i žličarki (Platalea leucorodia). Ovo je po brojnosti sigurno jedno od najznačajnijih gnjezdišta žličarki u Hrvatskoj. Kolonija uz žličarke uključuje sljedeće vrste: gak (Nycticorax nycticorax), žuta čaplja (Ardeola ralloides), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), velika bijela čaplja (Ardea alba), čaplja danguba (Ardea purpurea) i čapljica voljak (Ixobrychus minutus). Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode godinama organizira prstenovanje ovih ptica, a u akcijama sudjeluje i Javna ustanova Natura Slavonica.

Jelas ribnjaci su površinom bili među najvećima u bivšoj državi Jugoslaviji. Velike ribnjačarske table su impresivan prizor, posebno s velikim brojem ptica močvarica koje iznad njih lete ili se odmaraju i hrane na njima. Iako nema organiziranog posjećivanja, moguće je otići kupiti svježu ribu u upravnoj zgradi ribnjačarstva smještenoj u središtu starih ribnjaka. Uz put ćete puno toga zanimljivog vidjeti. Kupnjom ribe pomoći ćete očuvati proizvodnju ribe i tako pomoći pticama koje se hrane na ovim ribnjacima. 

Na mjestu današnjih ribnjaka jedno vrijeme, iza 2. svjetskog rata, pokušala se uzgajati riža. U proizvodnju je bilo uključeno i lokalno stanovništvo. Sudeći prema duhovitim bećarcima (tradicionalnim narodnim slavonskim pjesmama), koji se još pamte, nisu baš svi bili impresionirani novom ratarskom kulturom. Površine su ubrzo pretvorene u ribnjake, a seljaci su se vratili kukuruzu i pšenici.

• Najava dolaska: Posjet je moguć samo za grupe uz najavu na brojeve telefona 035 409 043 ili 035 409 042 ili email zastita.prirode@bpz.hr ili na link:
  http://www.natura-slavonica.hr/hr/zasticena-podrucja1/najava-grupnog-posjeta.html
  
  

• Adresa: Petra Krešimira IV. br. 1, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
• Broj telefona: +385 35 409 043 ili +385 35 409 042
• Internet stranica: www.natura-slavonica.hr