POSEBNI REZERVAT ŠUMSKE VEGETACIJE PRAŠNIK

Prašnik je smješten pokraj sela Novi Varoš, 8 km jugoistočno od Okučana.

Smatra se jedinim izvornim ostatkom poznatih slavonskih šuma hrasta lužnjaka koje su se pružale u dolinama između Save i Drave. Na inicijativu šumarske struke 1929. godine ova prašuma površine oko 50 ha izuzeta je iz gospodarenja u svrhu edukacije i istraživanja. 1965. godine proglašena je posebnim (tada specijalnim) rezervatom. Javna ustanova Natura Slavonica upravlja ovim područjem od svoga osnutka 2004. godine. Prašnik je bio minski sumnjivo područje poslije Domovinskog rata te je razminiran 2015. godine. Nakon razminiranja u prašumi su počela intenzivna istraživanja koja je provodio Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te istraživanja šišmiša kroz projekt Javne ustanove Savski šišmiši koji su financirale zaklade EuroNatur, Aage V. Jensen Charity Foundation i Michael Otto Stiftung.

Danas Prašnik posjećuju uglavnom najavljene grupe stručnjaka iz područja šumarstva i biologije. U planu je izgradnja centra za posjetitelje opremljenog multimedijskim sadržajima u neposrednoj blizini prašume.

Prašnik je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Subas. Carpino betuli-Quercetum roboris „typicum“ Rauš 1973), Natura stanište 9160 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli. U Prašniku su zastupljene 3 starosne grupe hrastova: grupa starosti 60-70 godina, grupa starosti 150 godina, grupa starosti 210-290 godina. U ovu najstariju dobnu skupinu ulazi više od 1000 hrastova na površini od 50 ha. U rezervatu su zabranjene sve radnje uklanjanja stabala (mrtvih ili živih) i bilo kakvo uređivanje šume. U sklopu projekta Savski šišmiši, tijekom 2016. godine provedeno je inicijalno istraživanje šišmiša.  U dva terenska izlaska zabilježeno je čak 8 vrsta šišmiša, od toga dvije Natura vrste koje su i u Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske (Antolović i sur. 2006): širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus) i velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii). Projekt i istraživanje financirale su zaklade EuroNatur, Aage V. Jensen Charity Foundation i Michael Otto Stiftung, a projekt je provodila Javna ustanova Natura Slavonica.

Najveći hrast u Prašniku niknuo je oko 1675. godine. Viši je od 40 metara, prsnog promjera dva i pol metra, a 2019. godine bio je nominiran za Hrvatsko stablo godine.

Prašnik je jedini izvorni ostatak hrastovih slavonskih šuma o kojima je pisao Josip Kozarac u svojoj pripovijetci „Slavonska šuma“. Kozarac je određeno vrijeme radio kao šumar u okolici Okučana. Evo i citata iz spomenute pripovijetke: „Tko je jedanput bio u toj našoj drevnoj šumi s onim divnim stabarjem, spravnim, čistim i visokim, kao da je saliveno, taj je ne može nikada zaboraviti. Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom, izrovanom ravnim brazdama, koje teku duž cijelog 20 metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom, kojano ga je okrunila, kao stasitog junaka kučma. Ponosito se oni redaju jedan do drugoga, kao negda kršni vojnici krajiški, a iz cijele im prikaze čitaš, da su orijaši snagom, da prkose buri i munji, da su najjači i najplemenitiji u svom carstvu i plemenu.“

• Radno vrijeme:
• Najava dolaska: Posjet je moguć samo za grupe uz najavu na brojeve telefona 035 409 043 ili 035 409 042 ili email zastita.prirode@bpz.hr ili na link:
  http://www.natura-slavonica.hr/hr/zasticena-podrucja1/najava-grupnog-posjeta.html
  
  

• Adresa: Petra Krešimira IV. br. 1, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
• Broj telefona: +385 35 409 043 ili +385 35 409 042
• Internet stranica: www.natura-slavonica.hr