ZNAČAJNI KRAJOBRAZ PAŠNJAK IVA

Kategorija zaštite: značajni krajobraz
Godina proglašenja: 2010.

Položaj

Pašnjak je smješten pokraj sela Gorice, 14 km jugozapadno od Nove Gradiške

Povijest

Pašnjak Iva je zemljište u vlasništvu države koji danas koriste lokalni uzgajivači konja, ponajprije autohtone pasmine posavski konj, i krava. 2010. proglašen je zaštićenim na inicijativu Općine Dragalić, Brodsko-posavske županije i Javne ustanove Natura Slavonica.

Turizam

Pašnjak Iva nema puno posjetitelja. Sve su češće grupe biciklista, a dolaze i učenici lokalnih škola na terensku nastavu i izlete. Ivu obično posjećuju i grupe čija je glavna destinacija Prašnik.

Prirodne vrijednosti

Područje obuhvaća 268 hektara poplavnih nitrofilnih pašnjaka s južne, zapadne i istočne strane omeđenih poplavnom šumom hrasta lužnjaka, a sa sjevera obrađenim poljoprivrednim česticama u selu Gorice (općina Dragalić). Pašnjak predstavlja prirodnu retenciju u koju se kroz kanale Trnava, odnosno Draževac za visokog vodostaja slijevaju vode rijeke Save. Upravo je ova  činjenica, zajedno sa tradicionalnim načinom korištenja prostora, uzrok prirodnih i krajobraznih vrijednosti pašnjaka Iva. Naime, za vrijeme dužih poplava pašnjak Iva je važno područje za mrijest riba dunavskog slijeva, a nakon povlačenja voda u riječno korito stoka koju lokalno stanovništvo ovdje dovodi na ispašu (konji, goveda i svinje) održava vlažne travnjake koji su u posavskom dijelu Hrvatske sve više ugroženi zaraštanjem uslijed depopulacije područja i napuštanja tradicionalnog stočarstva. Stoka uzgajana na tradicionalan način održava travnjačku vegetaciju i sprječava zaraštavanje pašnjaka i širenje invazivnih vrsta. Dio travnjačkih površina se kosi radi prehrane stoke te se tako održavaju vlažne livade ovoga zaštićenog područja.

Na Ivi su zabilježena sljedeća staništa: stalni vodotoci, vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci te sastojine čivitnjače. Najveću vrijednost predstavljaju vlažni nitrofilni travnjaci i pašnjaci budući da su ugroženi na europskoj razini i zaštićeni Bernskom konvencijom (Rezolucija 4), a također i posebnim pravilnikom unutar Republike Hrvatske. Ovdje nalazimo travnjake grpka i puzave rosulje (As. Rorippo-Agrostidetum stoloniferae (M. Moor 1958) Oberd. et Th. Müller 1961), za koje su tipične biljke šumski grbak Rorippa sylvestris, puzava rosulja Agrostis stolonifera, konjska kiselica Rumex crispus, oman Inula britanica, mirisna metvica Mentha pulegium, puzajući petoprst Potentilla reptans, te livade djeteline i puzave rosulje (As. Trifolio-Agrostidetum stoloniferae Marković 1973) za koje su tipične biljke jagodasta djetelina Trifolium fragiferum subsp. bonannii,  puzava rosulja Agrostis stolonifera, mirisna metvica Mentha pulegium, bijela djetelina Trifolium repens.

Čivitnjača Amorpha fruticosa je strana invazivna biljka koja se širi ugrožavajući autohotnu vegetaciju travnjaka budući da nema dovoljno stoke na ispaši. Sastojine čivitnjače potrebno je uklanjati mehanički i tradicionalnom ispašom stoke na Ivi.

Pašnjak Iva je dio područja očuvanja za ptice Donja Posavina (HR1000004) europske ekološke mreže Natura 2000. Na Ivi se mogu vidjeti konji autohtone hrvatske pasmine posavski konj. Konje uzgajaju stočari iz okolnih sela.


Znamenitosti

Na Pašnjaku Ivi izgrađena je 2018. godine promatračnica za posjetitelje. Izgrađena je u formi vojnog čardaka iz doba Vojne krajine. Projekt je sufinanciralo Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, nositelj projekta bila je Brodsko-posavska županija, a partneri Javna ustanova Natura Slavonica i Općina Dragalić. Na Ivi možete vidjeti i bunar s đermom, koji je tradicionalno obilježje slavonskog krajobraza, a služi za napajanje stoke u sušnom periodu. Đeram svojom konstrukcijom olakšava izvlačenje posude napunjene vodom iz bunara. 

Nepoznato o poznatome

2008. godine na pašnjaku je po prvi puta zabilježena močvarna smeđa žaba Rana arvalis wolterstorffi što je tada bio najistočniji nalaz ove žabe u Hrvatskoj. Mužjaci ove vrste znaju biti zanimljiv prizor jer u doba parenja poprimaju plavu boju.

Područje je otvoreno za posjetitelje:

Ovim područjem upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica

  • Adresa: Petra Krešimira IV. br. 1, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
  • Broj telefona: +385 35 409 043 ili +385 35 409 042
  • Internet stranica: www.natura-slavonica.hr

©SavaParks Network 2020.        Disclaimer        E-mail: info@savaparks.eu