Strane vrste su one koje prethodno nisu bile rasprostranjene na nekom području. Velik dio vrsta koje dospiju na područje na kojem ranije nisu bile rasprostranjene ne uspijeva dugo preživjeti, a ako i prežive, nisu u mogućnosti u potpunosti se prilagoditi i razmnožavati na novom području. Ako se ipak počnu samostalno razmnožavati u prirodi i negativno utjecati na zavičajne organizme, tada ih nazivamo invazivnim stranim vrstama. Odlike invazivnosti su da negativno utječu na bioraznolikost i dobrobiti koje čovjek ima od prirode, zdravlje ljudi i/ili čine ekonomsku štetu na području na koje su unesene. Kada govorimo o invazivnim stranim biljnim vrstama, to su biljke izrazite sposobnosti razmnožavanja te brzine i obima širenja. U novo područje mogu biti unesene djelovanjem čovjeka, namjerno ili nenamjerno. Primjer namjernog unošenja sadnja je neke biljke zbog njezine dekorativnosti ili gospodarske koristi, a nenamjerno širenje je primjerice širenje sjemena invazivne vrste sa sjemenom drugih vrsta kao što se je sjeme ambrozije proširilo iz Sjeverne Amerike sa sjemenom žitarica.

Iako su neke invazivne strane vrste mnogima poznate i dokazano je da su štetne (npr. ambrozija ili mali indijski mungos), pojam invazivnih stranih vrsta i dalje je nepoznat široj javnosti. Imaju značajan utjecaj na okoliš u kojem rastu pa tako i na čovjeka, a šteta koju nanose svjetskom gospodarstvu na godišnjoj razini se procjenjuje se i do 1,4 bilijuna dolara, tj. 5% vrijednosti svjetskog gospodarstva. Najjače su pogođeni sektori gospodarstva, zdravstva, poljoprivrede, šumarstva i zaštite prirode. Invazivne strne vrste smatraju se drugom najvećom ugrozom za bioraznolikost. Čovjek je kreirao uvjete za njihovo širenje jer se javljaju uglavnom u intenzivno korištenim područjima koja je čovjek znatno izmijenio (npr. urbana područja, poljoprivredna područja, parkovi, isušene močvare) ili je narušio njihovu prirodnu ravnotežu, a time i otpornost na pridolazak stranih vrsta.

Pozivamo sve zainteresirane da nam pomognu prikupljati podatke o rasprostranjenosti invazivnih stranih biljnih vrsta putem mobilnih aplikacija Invazivne vrste u Hrvatskoj za Hrvatsku, Invazivke za Sloveniju ili Invasive Alien Species Europe za ostale zemlje.

U zemljama kojima protječe rijeka Sava trenutno možemo pronaći brojne izvore i baze podataka korisne za prikupljanje podataka o rasprostranjenosti invazivnih stranih vrsta. Na poveznicama niže dajemo pregled najznačajnijih:

Slovenija
1. Invazivke

Hrvatska
2. Invazivne vrste u Hrvatskoj
3. FCD – Flora Croatica Database

Međunarodni izvori
4. EASIN – European Alien Species Information Network
5. DAISIE - Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe 
6. ISSG - Invasive species specialist group -
7. GRIIS - Global Register of Introduced and Invasive Species
8. ESENIAS - East and South European  Network for Invasive Alien Species

9. NEOBIOTA