Rijeka Sava je jedna od najzanimljivijih i najkompleksnijih rijeka u Europi. Nastaje spajanjem dviju slovenskih rijeka – Save Bohjinjke i Save Dolinke, koje se formiraju na iznimno zanimljiv način. Nedaleko Bohinja nalazi se veličanstveni slap Savica visine 78 metara, čija voda se ulijeva u Bohinjsko jezero. Iz Bohinjskog jezera izlazi kratka rječica imena Jezernica koja se nakon svega 100 metara spaja s potokom Mostnica tvoreći Savu Bohinjku. Sava Dolinka pak izvire kao potok Nadiža u dolini Tamar u Julijskim Alpama. Na nadmorskoj visini od 1222 m ponire, a nakon 5 km opet izvire kao Sava Dolinka. Duga je 45 km, protječe dolinama u blizini naselja Kranjska Gora, kroz Jesenice, između Bleda i Berga da bi se kod naselja Radovljica spojila sa Savom Bohinjkom u rijeku Savu.

U izvorišnom dijelu Sava je široka svega par metara da bi na ušću u Dunav u Beogradu bila široka gotovo 300 metara. Duž svog toka od 926 kilometara, Sava sadrži cijeli spektar različitih riječnih staništa. U izvorišnom dijelu je prava krška rijeka, brza, divlja i bistra, a prema ušću je sve sporija i sve zamućenija. Zajedno s pritocima poput Ljubljanice, Sutle, Kupe, Une, Vrbasa, Bosne i Drine, sliv Save predstavlja jedan od najraznolikijih i najbolje očuvanih riječnih sustava u Europi. U Sloveniji je velik dio rijeke visoko modificiran izgradnjom niza velikih hidroelektrana. Ostatak toka je još uvijek vrlo očuvan. Iako u javnosti često vlada mišljenje kako je Sava zagađena, ona je još uvijek u jako dobrom stanju. O tome svjedoči i broj zaštićenih područja čiji glavni fenomen je rijeka Sava. Čak 64% toka zaštićeno je u različitim kategorijama, a neka područja poput Parka prirode Lonjsko polje koje je uvršteno na Ramsarski popis vlažnih područja od međunarodnog značaja, imaju iznimnu vrijednost na globalnoj razini. Sava nam donosi velike količine vode kojima se opskrbljuju okolna polja te podzemni spremnici vode koji su bitni za vodoopskrbu ljudi i ekosustava, važan je element krajobrazne raznolikosti i stanište mnogim značajnim vrstama. Aktivni dio poplavne nizine koji za vrijeme visokih voda biva poplavljen, od presudne je važnosti za mrijest riba te upotpunjavanje životnog ciklusa mnogih organizama, a u tom razdoblju se obnavljaju i podzemni spremnici vode uz rijeku i njene pritoke. Svi ti elementi zajedno čine iznimno vrijedan i dragocjen ekosustav koji moramo štititi jer o njemu ovise brojni životi i gospodarstvo.

Najveća prijetnja za rijeku Savu su pregrađivanje rijeke zbog izgradnje hidroelektrana, pretjerano vađenje sedimenta, razvoj plovidbe te razvoj tzv. sive infrastrukture za obranu poplava. Pregrađivanjem rijeke sprječava se migracija vodenih organizama te transport sedimenta zbog čega se Sava ukopava u vlastito korito te se smanjuje razina podzemnih voda. Narušavanjem ekosustava iz njega nestaju prirodni pročišćivači - organizmi koji se hrane organskom tvari iz vode. Nastavi li se trend snižavanja podzemnih voda, još u većoj mjeri će doći do sušenja šuma i poljoprivrednih površina, a veoma su ugrožena i vodocrpilišta iz kojih grad Zagreb crpi pitku vodu te stabilnost zgrada u blizini rijeke.Na međunarodnoj razini, rijekom upravlja Međunarodna komisija za sliv rijeke Save temeljem Plana upravljanja slivom rijeke Save. Sve države kojima Sava protječe oformile su više nacionalnih tijela koja upravljaju rijekom u svom djelokrugu djelatnosti i nadležnosti. Članovi Mreže SavaParks sudjelovali su i izradi publikacija poput Bijele knjige o Savi te Eko-master plana za balkanske rijeke koje daju preporuke za upravljanje rijekama na temelju najnovijih saznanja te nude rješenja za održivo gospodarenje rijekom na dobrobit ljudi i prirode. Bijela knjiga o Savi dostupna je na ovim mrežnim stranicama pod kategorijom publikacije, a Eko-master plan za balkanske rijeke izradili su RiverWatch iz Austrije i EuroNatur iz Njemačke te je dostupan na njihovim mrežnim stranicama ili na ovoj poveznici.