Značajni krajobraz Gajna

Značajan krajobraz Grajna smješten je pokraj sela Oprisavci i Poljanci, 18 km istočno od Slavonskog Broda u Hrvatskoj.

Gajna je poplavni pašnjak uz rijeku Savu u Općini Oprisavci. Samo zemljište je nekada bilo zajednički seoski pašnjak, koji su koristili za ispašu stoke stanovnici sela Oprisavci i Poljanci. Gajna je zaštićena 1990. godine na inicijativu Brodskog ekološkog društva – BED koje je otada intenzivno uključeno u upravljanje ovim pašnjakom. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica osnovana je 2004. godine te otada upravlja ovim zaštićenim područjem uz dobru suradnju s BED-om. 2015. godine Javna ustanova u suradnji s BED-om osniva Suradničko vijeće značajnog krajobraza Gajna koje se sastaje jednom godišnje. Cilj Vijeća je uključiti lokalnu zajednicu u upravljanje pašnjakom te omogućiti dobru suradnju s nadležnim tijelima i dr. povezanim institucijama (znanstvenim, stručnim i kulturnim) u rješavanju aktualnih problema na Gajni i planiranju održivog korištenja pašnjaka. Travnjake Gajne održavaju ispašom goveda u vlasništvu lokalnih stočara koji su udruženi u pašnjačku zajednicu. Javna ustanova sufinancira čuvara Gajne, koji je zaposlenik BED-a, a posao mu je briga o domaćim životinjama na ispaši, održavanju infrastrukture (prvenstveno električnog pastira) i nadzor područja. Od 2013. godine Gajna je dio europske ekološke mreže Natura 2000.

Iako ni Gajna nema veliki broj posjetitelja, u široj javnosti je najpoznatije zaštićeno područje u Brodsko-posavskoj županiji. Posjećuju je biciklisti, koji voze rutom Sava, stručne grupe, lokalno stanovništvo i učenici lokalnih škola na terenskoj nastavi i izletima. Glavne atrakcije su pri tome poučna staza na Gajni, vidikovac, koji je replika vojnog čardaka iz doba Vojne krajine, centar za posjetitelje u formi tradicijskog stana te veliki broj autohtonih pasmina domaćih životinja na ispaši na Gajni.

Treba imati na umu da je riječ o području koje periodično plavi rijeka Sava te mogućnost posjeta ovisi o vodostaju. Poplave su u savskom slivu dosta nepredvidive, a najčešće su na Gajni u periodu od studenog do travnja. Treba računati na blato i ponijeti adekvatnu obuću. Budući da je na Gajni na ispaši veliki broj domaćih životinja, radi sigurnosti posjetitelja i sprječavanja uznemiravanja životinja, posjete je potrebno najaviti Javnoj ustanovi Natura Slavonica ili Brodskom ekološkom društvu – BED.

Područje obuhvaća oko 330 hektara pašnjaka i bara (depresija) koje periodično plavi rijeka Sava. Gajna predstavlja tipični slavonski prisavski pašnjak, a njegovu pejsažnu vrijednost potencira prisutnost močvarne flore i faune. Gajna je sa južne strane omeđena Savom u dužini od oko 2,5 kilometara, a sa sjevera savskim nasipom u dužini oko 5 km koji je u luku okružuje. Gajnu u zapadnom dijelu toga luka presjeca lateralni kanal između sela Oprisavci i Poljanci. Lateralni kanal prikuplja vodu sa obronaka Dilja od Bukovačkog brda kod Slavonskog Broda, do istočnih obronaka Dilja kod Đakova i direktno dovodi vodu u Savu. Na taj način vode ovog područja ne opterećuju sliv Biđa koji u paralelnom toku sa Savom odvodi samo vode nizinskog područja. Lateralni kanal ulazi u Gajnu okomito sa sjevera i oko 1 kilometar prije ulaska u tehničko rješenje zove se Sifon. Nivo vode u lateralnom kanalu prije Sifona je 70 cm viši od nivoa poslije Sifona. Ovaj mehanizam omogućava kontrolu razine vode u barama Gajne doprinoseći očuvanju bioraznolikosti staništa. Gajna nije ravna površina, već kao svaka poplavna površina ima više depresija, ostataka bara i uzvišenja, tzv. greda. Najpoznatije su depresije: Zatoka, Šarajna i Velika Gajna. Najznačajnija su uzvišenja: Greda, Sinjak, Velika Greda, Jabučice i u čitavoj dužini uz rijeku Savu Bajer.

Najbolje je istražen biljni svijet Gajne. Na njoj je utvrđeno više od 200 biljnih vrsta, a najvrednija staništa su 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion te 3130 Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea. Ovo su ujedno i ciljna Natura staništa zbog kojih je područje dobilo status područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove. Kao posebnu zanimljivost treba istaknuti papratnjaču četverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia)  koju nalazimo u barama i uz bare na pašnjaku te dijelu Lateralnog kanala uz Gajnu. Ona je također ciljna Natura vrsta za ovo područje. Kao i u ostalim poplavnim područjima uz Savu, i na Gajni ima invazivnih stranih biljnih vrsta. Najveći problem je čivitnjača Amorpha fruticosa. Najučinkovitija metoda za njeno uklanjanje je ispaša stoke, ponajviše goveda koja ju jedu i gaze.

U vrijeme poplava u plitkoj vodi Gajne mrijeste se ribe. Povlačenjem vode mlađ se vraća u Savu obnavljajući njezin riblji fond. Dio mlađi zaostaje u barama na pašnjaku te postaju hrana pticama i drugim životinjama. U barama se mrijeste  vodozemci. Posebno je zanimljiva i brojna žaba crveni mukač (Bombina bombina). Gajna je dio područja očuvanja značajnog za ptice Jelas polje (HR1000005). Ovdje možemo naći brojne ptice močvarice, tipične vrste poljoprivrednih staništa te ptice koje gnijezde u obližnjim šumama. Na Gajni se u seobi često zaustavljaju veća jata bijelih (Ciconia ciconia) i crnih roda (Ciconia nigra). Uz rode, tipičan prizor na pašnjaku su lastavica (Hirundo rustica), vivak (Vanellus vanellus), bjelobrada čigra (Chlidonias hybrida), crnoglavi batić (Saxicola torquata), rusi svračak (Lanius collurio), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), velika bijela čaplja (Ardea alba), siva čaplja (Ardea cinerea), kobac (Accipiter nisus), jastreb (Accipiter gentilis), škanjac (Buteo buteo) i dr. Na barama se hrane i gnijezde različite vrste pataka.

Gajna nudi dosta sadržaja za posjetitelje. Glavna atrakcija su autohtone pasmine domaćih životinja na pašnjaku: slavonsko-srijemsko podolsko govedo, posavski konj, ovca cigaja, crna slavonska svinja, turopoljska svinja te pas hrvatski ovčar. Za posjetitelje je pripremljena poučna staza od 10 informacijskih ploča o prirodnim i kulturnim vrijednostima Gajne. Posjetiteljima je zanimljiv vidikovac koji je izgradilo Brodsko ekološko društvo – BED. Izrađen je u formi čardaka iz doba Vojne krajine. 2013. godine na Gajni je izgrađen centar za posjetitelje. Centar je izgrađen po uzoru na nekadašnje slavonske stanove tj. imanja s kućom i gospodarskim zgradama izgrađenim izvan samoga sela, u polju. Stanovi su bili ili trajno naseljeni ili bi bili sezonski dom pastira u toplijem dijelu godine kada se stoka micala iz seoskih štala na pašnjake. Centar i poučna staza su izgrađeni u sklopu Projekta integracije u EU Natura 2000 - NIP čiji je nositelj bilo ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, a korisnik Javna ustanova u partnerstvu s BED-om. Projekt je financiran iz zajma Svjetske banke.

U ostavi Poljanci u blizini ovog zaštićenog područja pronađen je brončani privjesak u obliku bika koji predstavlja najstariji prikaz ove životinje u sjevernoj Hrvatskoj (11. ili 12. st. pr. Kr.).

• Radno vrijeme (when is it opened for visiting): grupe treba najaviti
• Najava dolaska (do visitors need to announce their visit): Posjet je moguć za grupe uz najavu na brojeve telefona 035 409 043 ili 035 409 042 ili email ili na link:
  http://www.natura-slavonica.hr/hr/zasticena-podrucja1/najava-grupnog-posjeta.html

U vrijeme poplave nisu moguće posjete. Blato na poplavnom pašnjaku je uobičajna pojava pa treba tome prilagoditi obuću, pogotovo u jesen, zimu i proljeće. Budući da je na Gajni na ispaši veliki broj domaćih životinja, radi sigurnosti posjetitelja i sprječavanja uznemiravanja životinja, posjete je potrebno najaviti na gore navedene brojeve telefona ili putem obrasca.