POSEBNI ORNITOLOŠKI REZERVAT BARA DVORINA

Poseban ornitološki rezervat Bara Dvorina smešten je u retenciji reke Save, pokraj sela Donja Bebrina, 18 km istočno od Slavonskog Broda u RH.

Seljani Donje Bebrine koristili su i koriste pašnjake, livade i šume na ovome području. Tradicionalno su se bavili i ribolovom. 1987. godine područje je zaštićeno kao Posebni ornitološki rezervat.

Dvorinu uglavnom posećuju učenici osnovnih i srednjih škola u sklopu terenske nastave i izleta. Lokalna ugostiteljska ponuda bazirana je na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima, a osim ponude hrane i smeštaja, nudi se i rekreacijsko jahanje.

Bara Dvorina proteže se uz levu obalu Save između nasipa kod Donje Bebrine i same reke. Ova bara sa okolnim poplavnim područjem poslednja je veća močvarna površina u okolini Slavonskog Broda. Budući da na ovom mestu nema nasipa uz Savu, celo područje od preko 600 ha izloženo je poplavama i često preplavljeno sve do nasipa južno od Donje Bebrine. Kad se voda povuče, vlažne travnjake oko bare koriste meštani Donje Bebrine i Klakara kao pašnjake. U proleće ovo područje pruža vrlo lepu sliku, kakva se sve ređe može naći uz Savu. Vodenu površinu, prekrivenu belim lopočima i žutim lokvanjima, opasanu tamno zelenim pojasom šaševa između kojih se žuti močvarna perunika, okružuju pašnjaci sa mnoštvom konja, krava, svinja i gusaka. Bara Dvorina vrlo je interesantna i sa znanstvenog stajališta, posebno ornitološkog i botaničkog. Ovdje je razvijeno nekoliko biljnih zajednica koje bi bilo potrebno naučno ispitati. U vodi nalazimo zajednicu belog i žutog lokvanja (Nymphaeto - Nupharetum), dok rub bare obrasta nekoliko vrsta šaševa (Carex sp.), trava pirevina (Glyceria fluitans), iđirot (Acorus calamus), močvarna perunika (Iris pseudacorus) i dr. Ponegde uz baru nalazimo vrlo slikovita stara šuplja kvrgava stabla bele vrbe (Salix alba). Značajna staništa ovoga područja su: mezofilne livade srednje Evrope, poplavne šume hrasta lužnjaka, slobodno plivajući flotanti i submerzni hidrofiti, amfibijske zajednice i poplavne šume crne johe i poljskog jasena. Za ptičji svet Bara Dvorina predstavlja veliku vrednost, naročito u vreme prolećne i jesenje seobe, kada ovde boravi kvalitativno i kvantitativno vrlo bogata ornitofauna. Prema podacima ornitologa ing. Mirka Šetine, koji je godinama proučavao ptice Dvorine i okolnog područja, ovde je zabeleženo preko 160 ptičjih vrsta. Na bari se gnezde: gnjurac ćubasti (Podiceps cristatus), mali gnjurac pilinorac (Tachibaptus ruficollis), gluvara(Anas platyrhynchos), patka njorka (Aythya nyroca), liska (Fulica atra), barka kokica (Galinula chloropus), belobrka čigra (Chlidonias hybridus), čigra obična (Sterna hirundo), barski petlovan (Rallus aquaticus), nekoliko vrsta barskih petlića (Porzana spp.), veliki trstenjak (Acrocephalus arundinaceus), rogozar (Acrocephalus schoenobenus). Okolni vlažni travnjaci gnezdilište su vivka (Vanellus vanellus), fazana (Phasianus colchicus), mala ševe (Calandrella cinerea), ćubastaševa (Galerida cristata). Prethodnih godina tu je gnezdio i prdavac (Crex crex), ali u poslednje vreme nije primećivan. Na travnjacima hrane se i bele rode (Ciconia ciconia) koje se gnezde po okolnim selima. Iz grmlja uz nasip čuje se u proleće cvrkut crnoglava grmuše (Sylvia atricapilla), obična grmuše (Sylvia communis), trstenjak mlakar (Acrocephalus palustris), crvendaća (Erithacus rubecula), mali slavuja (Luscinia megarhynchos), rusi svračak (Lanius collurio). Okolne šume hrasta lužnjaka, prošarane manjim barama s močvarnom vegetacijom, bogate su gnezdaricama: golubovi, sove, detlići, različite pevačice, crna lunja (Milvus migrans), gluvara (Anas platyrhynchos), čapljica (Ixobrychus minutus) i dr. U vreme prolećne i jesenje seobe, a delom i zimi, Dvorina je daleko bogatija ptičjim vrstama. Tada se vodena površina povećava i na njoj se, dokle god je ne zarobi led, zadržavaju velike koncentracije močvarica iz cele Evrope. Različite patke, gnjurci, ronci, čaplje, rode, barski petlići, grabljivice, galebovi, čigre, laste i ostale pevačice, te veliki broj raznih šljukarica - ovde se odmaraju i hrane za vreme svog putovanja.

Najveću atrakciju na Dvorini predstavlja najveća bara smeštena u srcu rezervata. Iako duga samo oko 1000 m, važno je hranilište, gnezdište i odmorište ptica. Jedno je od retkih prirodnih gnezdišta belobrka čigre (Chlidonias hybrida). Veliki grupe žabe crveni mukač (Bombina bombina) glasno odzvanjaju rezervatom u proleće. U rezervatu je 2009. godine po prvi puta zabeležen podunavski mrmoljak (Triturus dobrogicus). Na Dvorini je 2016. zbeležen i slepi miš veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) – Natura vrsta i vrsta iz Crvene knjige sisara Hrvatske (Antolović i sur. 2006.). Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Savski slepi miševi. Projekat i istraživanje finansirale su fondacije EuroNatur, Aage V. Jensen Charity Foundation i Michael Otto Stiftung, a projekat je sprovodila Javna ustanova Natura Slavonica.Dvorina je i deo evropske ekološke mreže Natura 2000 kao područje očuvanja značajno za ptice Jelas polje (HR1000005) i područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove Dvorina (HR2000426). Ciljne vrste POVS Dvorina uključuju žabu crveni mukač (Bombina bombina), podunavski mrmoljak (Triturus dobrogicus), dugolisnu čestoslavicu (Pseudolysimachion longifolium), veliki žabnjak (Ranunculus lingua) te staništa 6510 nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis), 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion te 3130 Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea.

Meštani Opštine Klakar, čiji je rezervat deo, poznati su po stočarstvu i prodaji mlečnih proizvoda na tržnici u Slavonskom Brodu. Krave se još uvek tradicionalno napasaju na poplavnim pašnjacima Dvorine.

• Radno vreme: 
• Najava dolaska: Posete su moguće samo za grupe uz najavu na brojeve telefona 035 409 043 ili 035 409 042 ili email zastita.prirode@bpz.hr ili na link:
  http://www.natura-slavonica.hr/hr/zasticena-podrucja1/najava-grupnog-posjeta.html

• Adresa: Petra Krešimira IV. br. 1, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
• Broj telefona: +385 35 409 043 ili +385 35 409 042
• Internet stranica: www.natura-slavonica.hr