POSEBNI ORNITOLOŠKI REZERVAT JELAS RIBNJACI

Posebni ornitološki rezervat Jelas ribnjaci smešten je u blizini sela Oriovac, oko 25 km zapadno od Slavonskog Broda, u Republici Hrvatskoj.

Jelas polje je nekada bilo veliko močvarno područje u koje su se ulivale vode reke Save i njenih pritoka. Izgradnjom nasipa i kanala, veći deo područja je isušen. Tokom 60-ih i 70-ih godina 20. veka površina od oko 25 km2 (2500 ha) pretvorena je u ribnjake s ekstenzivnim uzgojem ribe u vlasništvu države tj. tadašnjeg poljoprivrednog kombinata Jasinje. Nakon propasti Jasinja, proizvodnja riba održala se na otprilike polovini ukupne površine ribnjaka. Tokom 2019. godine obnovljeni su i preostale ribnjačke table. Mali deo površine ribnjaka (oko 125 ha) zaštićen je 1995. godine prvenstveno zbog kolonija čaplji i kašičara koje se na njemu gnezde.

Nema organizovanog posećivanja ribnjaka. Nadzor nad područjem vrši koncesionar, a monitoring nevladina udruženja, pre svega Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, u saradnji sa Javnom ustanovom Natura Slavonica.

Jelas polje je deo evropske ekološke mreže Natura 2000. Šire područje ribnjaka zaštićeno je kao područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove Jelas polje s ribnjacima (HR2001326) i područje očuvanja značajno za ptice Jelas polje (HR1000005). Ciljano stanište POVS-a Jelas polje s ribnjacima su 3130 Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea. To je stanište koje se javlja na granici kopna i vode tj. mestima gde dolazi naizmenično do plavljenja i sušenja terena, a tipične biljke su trožilni ljubor (Lindernia procumbens), dvojbeni ljubor (Lindernia dubia), žuka(Eleocharis acicularis), Elatine hexandra, šilj (Cyperus fuscus), dvostupka (Cyperus michelianus), voduška (Limosella aquatica), zuka(Eleocharis ovata), kičica (Centaurium pulchellum), zukva (Schoenoplectus supinus), šćetica končastolistna (Scirpus setaceus), Lythrum portula.

Ciljane vrste su žaba crveni mukač (Bombina bombina), vilin konjic veliki tresetar (Leucorrhinia pectoralis), šišmiš širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus), vidra (Lutra lutra) i barska kornjača (Emys orbicularis).

Najveća vrednost područja su ptice, kako selice, tako i gnezdarice. Posebno su zanimljive gnezdeće kolonije čaplji i kašikara (Platalea leucorodia). Ovo je po brojnosti sigurno jedno od najznačajnijih gnezdišta kašičara u Hrvatskoj. Kolonija uz kašičare uključuje sledeće vrste: gak (Nycticorax nycticorax), žuta čaplja (Ardeola ralloides), mala bela čaplja (Egretta garzetta), velika bela čaplja (Ardea alba), mrka čaplja (Ardea purpurea) i čapljica (Ixobrychus minutus). Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode godinama organizuje prstenovanje ovih ptica, a u akcijama učestvuje i Javna ustanova Natura Slavonica.

Jelas ribnjaci su po površini bili među najvećim u bivšoj državi Jugoslaviji. Velike ribnjačke table su impresivan prizor, posebno sa velikim brojem ptica močvarica koje iznad njih lete ili se odmaraju i hrane na njima. Iako nema organizovanog posećivanja, moguće je otići u kupovinu sveže ribe u upravnoj zgradi smeštenoj u centru starih ribnjaka. Usput ćete videti puno toga zanimljivog. Kupovinom ribe ćete pomoći očuvanju proizvodnju ribe i tako pomoći pticama koje se hrane na ovim ribnjacima.

Na mestu današnjih ribnjaka jedno vreme, nakon 2. svetskog rata, pokušalo se uzgajanjem pirinča. U proizvodnju je bilo uključeno i lokalno stanovništvo. Sudeći po duhovitim bećarcima (tradicionalnim narodnim slavonskim pesmama), koje se još pamte, nisu baš svi bili impresionirani novom ratarskom kulturom. Površine su ubrzo pretvorene u ribnjake, a seljaci su se vratili kukuruzu i pšenici.

• Najava dolaska: Posete su moguće samo za grupe uz najavu na brojeve telefona 035 409 043 ili 035 409 042 ili email zastita.prirode@bpz.hr ili na link:
  http://www.natura-slavonica.hr/hr/zasticena-podrucja1/najava-grupnog-posjeta.html

• Adresa: Petra Krešimira IV. br. 1, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
• Broj telefona: +385 35 409 043 ili +385 35 409 042
• Internet stranica: www.natura-slavonica.hr