ZNAČAJNI PREDEO TUROPOLJSKI LUG
Kategorija zaštite: Značajan krajobraz
Godina proglašenja: 2003.
Položaj
Značajni predeo „Turopolјski lu“g i vlažne livade uz reku Odru nalaze se u Hrvatskoj na granici Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Istorija
„Turopolјski lug“ i vlažne livade duž reke Odre zaštićeni su 2003. godine kao značajan pejzaž ukupne površine 3.403,56 ha.
Područje „Turopolјskog luga“ uklјučeno je u ekološku mrežu Natura 2000 pod nazivima Turopolјski lug (HR1000003) i Odransko polјe (HR2000415) sa ukupnom površinom od 137,36 km². Cilјne vrste za očuvanje su 17 vrsta ptica, gmizavaca i vodozemaca: Crvenotrbi mukač (Bombina bombina), Žutotrbi mukač (Bombina variegata), barska kornjača (Emys orbicularis), veliki mrmolјak (Triturus carnifex) veliki dunavski mrmolјak (Triturus dobrogicus), od sisara tu su slepi miševi: Širokouhi lјilјak (Barbastella barbastellus), Šilјouhi večernjak (Myotis emarginatus), veliki potkovičar (Rhinolophus ferrumequinum) i dabar (Castor fiber) i vidra (Lutra lutra), zatim leptiri: veliki dukat (Lycena dispar) močvarni šarenac (Euphydryas aurinia), od buba: velika hrastova strižibuba (Cerambyx cerdo), jelenak (Lucanus cervus) i gnjurac (Graphoderus bilineatus), a od bilјaka raznorotka (Marsilea quadrifolia).
Područje „Turopolјskog luga“ uklјučeno je u ekološku mrežu Natura 2000 pod nazivima Turopolјski lug (HR1000003) i Odransko polјe (HR2000415) sa ukupnom površinom od 137,36 km². Cilјne vrste za očuvanje su 17 vrsta ptica, gmizavaca i vodozemaca: Crvenotrbi mukač (Bombina bombina), Žutotrbi mukač (Bombina variegata), barska kornjača (Emys orbicularis), veliki mrmolјak (Triturus carnifex) veliki dunavski mrmolјak (Triturus dobrogicus), od sisara tu su slepi miševi: Širokouhi lјilјak (Barbastella barbastellus), Šilјouhi večernjak (Myotis emarginatus), veliki potkovičar (Rhinolophus ferrumequinum) i dabar (Castor fiber) i vidra (Lutra lutra), zatim leptiri: veliki dukat (Lycena dispar) močvarni šarenac (Euphydryas aurinia), od buba: velika hrastova strižibuba (Cerambyx cerdo), jelenak (Lucanus cervus) i gnjurac (Graphoderus bilineatus), a od bilјaka raznorotka (Marsilea quadrifolia).
Turizam
Prostornu celinu Odranskog polјa i Turopolјa odlikuje veliko očuvanje kulturne baštine vidlјive u brojnim zgradama tradicionalne drvene arhitekture - stambenim zgradama i sakralnim zgradama u okolnim selima. Duboka veza između čoveka i zavičaja vidlјiva je u kulturnom pejzažu koji deluje prirodno, iako je rezultat vekovnog suživota čoveka i prirode i živog etnografskog nasleđa. Deo baštine su očuvane autohtone rase domaćih životinja posavskog konja i turopolјske svinje, kao i tradicionalna rasa posavske guske.
Prirodne vrednosti
Na ovom području razlikuju se tri jedinice. Očuvan kompleks poplavnih šuma hrasta lužnjaka - Turopolјski lug, zatim vlažne livade uz reku Odru i prirodni tok Odre.
Prethodna istraživanja su pokazala da ovo područje karakteriše velika raznolikost staništa, a samim tim i bogatstvo bilјnih i životinjskih vrsta od kojih je većina zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, a neka zaštićena na evropskom nivou. Zabeleženo je 48 različitih stanišnih tipova, 358 bilјnih vrsta, 133 vrste buba, 60 vrsta pauka, 73 vrste dnevnih leptira, 23 vrste vretenca, 13 vrsta vodozemaca, 9 vrsta gmizavaca, 23 vrste riba i 33 vrste sisara.U bogatoj fauni Turopolјske livade, pored ptica kao što su orao belorepan, ORAO KLIN, crna roda, tetreb, crni detlić, detlić itd., Sisari poput slepih miševa i alpske voluharice imaju značajno mesto, glečerski relikt koji, osim u Turopolјu, na teritoriji Hrvatske, živi samo u Motovunskoj šumi u Istri. Reku Odru, osim što je neophodna za održavanje staništa, koja prvenstveno zavise od režima podzemnih i poplavnih voda, odlikuje i vredna ihtiofauna. Obale Odre, kao i čitavo područje šuma i livada, izuzetno su važno stanište mnogih vrsta vodozemaca i gmizavaca, od najstrože zaštićenih vrsta vodozemaca i daždevnjaka do velikog broja žaba, od kojih su najzanimlјivije močvarne smeđe žabe čiji mužjaci u proleće postaju intenzivno plave kože tokom sezone parenja.
Prethodna istraživanja su pokazala da ovo područje karakteriše velika raznolikost staništa, a samim tim i bogatstvo bilјnih i životinjskih vrsta od kojih je većina zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, a neka zaštićena na evropskom nivou. Zabeleženo je 48 različitih stanišnih tipova, 358 bilјnih vrsta, 133 vrste buba, 60 vrsta pauka, 73 vrste dnevnih leptira, 23 vrste vretenca, 13 vrsta vodozemaca, 9 vrsta gmizavaca, 23 vrste riba i 33 vrste sisara.U bogatoj fauni Turopolјske livade, pored ptica kao što su orao belorepan, ORAO KLIN, crna roda, tetreb, crni detlić, detlić itd., Sisari poput slepih miševa i alpske voluharice imaju značajno mesto, glečerski relikt koji, osim u Turopolјu, na teritoriji Hrvatske, živi samo u Motovunskoj šumi u Istri. Reku Odru, osim što je neophodna za održavanje staništa, koja prvenstveno zavise od režima podzemnih i poplavnih voda, odlikuje i vredna ihtiofauna. Obale Odre, kao i čitavo područje šuma i livada, izuzetno su važno stanište mnogih vrsta vodozemaca i gmizavaca, od najstrože zaštićenih vrsta vodozemaca i daždevnjaka do velikog broja žaba, od kojih su najzanimlјivije močvarne smeđe žabe čiji mužjaci u proleće postaju intenzivno plave kože tokom sezone parenja.
Znamenitosti
Područje značajnog pejzažnog Turopolјskog luga i vlažnih livada uz reku Odru posebno se odlikuje brojem i raznolikošću vrsta ptica. Zabeleženo je čak 220 vrsta.
Vodomar (Alcedo atthis) je vrsta koja je povezana sa vodenim staništima. Gnezda gradi uglavnom na strmim obalama vodotokova, a hrani se ribom, zbog čega pokazuje stanje vodenog ekosistema i prisustvo prirodnih strmih obala koje su mu potrebne za izgradnju gnezda. Ptice grablјivice koje su cilј očuvanja su orao kliktaš (Aquila pomarina), polјska eja (Circus cyaneus), eja livadarka (Circus pygargus), orao belorepan (Haliaeetus albicilla) i orao osičar (Pernis apivorus). Orlovi: kliktaš, belorepan i osičar svoja gnijezda grade na drveću, a uglavnom su im potrebni stariji šumski kompleksi sa vlažnim otvorenim staništima. Eja livadarka i polјska eja su vrste koje se gnijezde na zemlјi, ali eja livadarka se u Hrvatskoj nalazi samo zimi. Eja livadarka je ugrožena vrsta čije prisustvo i uspeh u gnežđenju ukazuju na izgled kvalitetnih i širokih travnatih staništa. Na ovom području nalazimo i dve vrste roda, od kojih se bela roda gnezdi u naselјima i hrani se na otvorenim staništima. Crnim rodama su potrebni stariji i neometani delovi šume za gnežđenje. Takođe se uglavnom hrani otvorenim staništima. Kosac je ugrožena vrsta čiji se broj smanjuje zbog zarastanja livadskih staništa i zbog intenziviranja polјoprivredne proizvodnje. Ptice pevačice i detlići kojima je cilј očuvanje ovog područja odličan su pokazatelј kvaliteta šumskih staništa. Nјihova brojnost je velika u starim šumskim sastojinama bogatog biodiverziteta.
Vodomar (Alcedo atthis) je vrsta koja je povezana sa vodenim staništima. Gnezda gradi uglavnom na strmim obalama vodotokova, a hrani se ribom, zbog čega pokazuje stanje vodenog ekosistema i prisustvo prirodnih strmih obala koje su mu potrebne za izgradnju gnezda. Ptice grablјivice koje su cilј očuvanja su orao kliktaš (Aquila pomarina), polјska eja (Circus cyaneus), eja livadarka (Circus pygargus), orao belorepan (Haliaeetus albicilla) i orao osičar (Pernis apivorus). Orlovi: kliktaš, belorepan i osičar svoja gnijezda grade na drveću, a uglavnom su im potrebni stariji šumski kompleksi sa vlažnim otvorenim staništima. Eja livadarka i polјska eja su vrste koje se gnijezde na zemlјi, ali eja livadarka se u Hrvatskoj nalazi samo zimi. Eja livadarka je ugrožena vrsta čije prisustvo i uspeh u gnežđenju ukazuju na izgled kvalitetnih i širokih travnatih staništa. Na ovom području nalazimo i dve vrste roda, od kojih se bela roda gnezdi u naselјima i hrani se na otvorenim staništima. Crnim rodama su potrebni stariji i neometani delovi šume za gnežđenje. Takođe se uglavnom hrani otvorenim staništima. Kosac je ugrožena vrsta čiji se broj smanjuje zbog zarastanja livadskih staništa i zbog intenziviranja polјoprivredne proizvodnje. Ptice pevačice i detlići kojima je cilј očuvanje ovog područja odličan su pokazatelј kvaliteta šumskih staništa. Nјihova brojnost je velika u starim šumskim sastojinama bogatog biodiverziteta.
Nepoznato o poznatome
Tajanstvena ptica kosac dolazi u naše krajeve zaljubiti se i podići obitelj. Tijekom gniježđenja vrlo rijetko leti i većinu vremena provodi skriven u travi. Ugrožava ga zarastanje livada, prerana košnja kao i košnja brzom mehanizacijom te kružna košnja od ruba prema sredini polja. Zbog toga su kosci (i ptica, i čovjek) simbol suživota ljudi i prirode.
Područje je otvoreno za posetioce:
- Radno vreme: stalno
- Najava dolaska: Nije potrebno
Ovim područjem upravlja Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije
- Adresa: 151. Samoborske brigade HV 1, Samobor, Hrvatska
- Broj telefona: +385 (0)1 6111 552
- Email: info@zeleni-prsten.hr
- Internet stranica: https://zeleni-prsten.hr/
- Društvene mreže:
https://www.facebook.com/zeleniprsten
https://www.instagram.com/zeleni_prsten/
