Položaj
Jelas polje se prostire na izuzetno velikom području od preko 20.000 ha, koje se pruža od reke Save na jugu do severne granice koju čini auto-put A3 na potezu od Lužana do Slavonskog Broda.
Istorija
Jelas polje je nekada bilo veliko močvarno područje u koje su se ulivale vode reke Save i njenih pritoka. Izgradnjom nasipa i kanala, veći deo područja je isušen. Srećom je 60-ih i 70-ih godina 20. veka, površina od oko 25 km2 (2500 ha) pretvorena je u ribnjake s ekstenzivnim uzgojem ribe. Ribnjaci sa svojom ornitofaunom predstavljaju srce i najveću vrednost Jelas polja. Preostale površine su mozaik poplavnih šuma, pašnjaka, livada, obradivih površina i seoskih naselja. Područje je zaštićeno 1995. godine u kategoriji značajnog pejzaža. Od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju deo je evropske ekološke mreže Natura 2000: područja očuvanja značajnog za ptice Jelas polje (HR1000005) i područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove Jelas polje s ribnjacima (HR2001326).
Turizam
Nema organizovanog posećivanja ribnjaka, ni Jelas polja. Nadzor nad ribnjacima vrši koncesionar.
Prirodne vrednosti
Značajni pejzaž Jelas polje je, takođe, deo evropske ekološke mreže Natura 2000: kao POVS Jelas polje s ribnjacima (HR2001326) i POP Jelas polje (HR1000005). Ciljano stanište POVS-a Jelas polje s ribnjacima su 3130 Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea. Ciljane vrste su žaba crvenotrbi mukač Bombina bombina, vilin konjic veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis, šišmiš širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus, vidra Lutra lutra i barska kornjača Emys orbicularis.
Najveća vrednost područja su ptice, kako selice, tako i gnezdarice. Posebno je zanimljiva mešovita gnezdeća kolonija čaplji i kašičara Platalea leucorodia. Na ribnjacima se gnezdi divlja guska Anser anser i veliki broj različitih vrsta patki (patka njorka Aythya nyroca, plovka prevez Netta rufina, patka kreketaljka Anas strepera, divlja patka Anas platyrhynchos), ražanj Plegadis falcinellus, obični galebovi Chroicocephalus ridibundus, ćubasti gnjurci Podiceps cristatus, crnogrli gnjurci Podiceps nigricollis, brkata senica Panurus biarmicus i brojne druge vrste. Zimi i u seobama, ovde nalazi sklonište oko 7000 ždralova Grus grus i 5000 gusaka, među kojima su najbrojnije lisaste guske Anser albifrons. Zimovalice i/ili preletnice na ribnjacima su i patka lastarka Anas acuta, patka kašikara Anas clypeata, krdža Anas crecca, zviždara Anas penelope, grogotovac Anas querquedula, patka krekektaljka Anas strepera, riđoglava patka Aythya ferina, ćubasta patka Aythya fuligula, dupljašica Bucephala clangula, velika carska šljuka Numenius arquata, crvenokljuni labud Cygnus olor.
Gnezdarice Jelas polja su orao belorepan Haliaeetus albicilla, bela roda Ciconia ciconia, crna roda Ciconia nigra, osičar Pernis apivorus, eja močvarica Circus aeruginosus, vivak Vanellus vanellus, a ovde nalazimo i kolonije pčelarica Merops apiaster, bregunica Riparia riparia i sive čaplje Ardea cinerea.
Znamenitosti
Kulturna baština Jelas polja vezana je prvenstveno za sakralne objekte. Vredi obići crkvu Uznesenja Blažene Device Marije u Slavonskom Kobašu (gotika), crkvu Sv. Ivana Krstitelja u Slavonskom Kobašu (barok), crkvu Sv. Marije Magdalene u Bebrini (barok), crkvu Sv. Mihovila Arkanđela u Dubočcu (barok). Uz istočnu granicu Jelas polja je smešten grad Slavonski Brod u kome su najznačajnije znamenitosti barokna tvrđava i barokna crkva Presvetog Trojstva s franjevačkim samostanom.
Nepoznato o poznatome
Jelas polje privlači značajan broj gnezdećih parova belih roda Ciconia ciconia zahvaljujući hrani koju obezbeđuju ribnjaci, reka Sava s pritokama, polja i vlažni travnjaci. Na području Jelas polja najviše ih ima u selu Slavonski Kobaš. Godine 2019. je bilo 10 aktivnih gnezda. Izvan Jelas polja, najviše gnezda u Brodsko-posavskoj županiji imaju sela Orubica, Davor i Gornji Varoš.