Ambrozija je jednogodišnja zeljasta biljka visine od 20 do preko 150 cm. Korijen joj je plitak i razgranat, a stabljika uspravna i četverouglasta. Po stabljici ima dlake te je gruba na dodir. Listovi rastu jedan nasuprot drugome, dugački su od 5 do 10 cm te su duboko perasto podijeljeni. Muški cvjetovi stvaraju ogromne količine peludi, a oprašivanje se odvija putem vjetra. Godišnje proizvede od 3000 do 60000 sjemenki koje se vjetrom šire na kraće relacije, a na veće udaljenosti uz pomoć ptica koje se njima hrane te sisavaca kojima se uhvate za krzno.

Sjeverna Amerika i Meksiko.

Smatra se da je u Europu prvi puta unesena sredinom 19. stoljeća, a nakon toga je više puta slučajno unesena u različite dijelove Europe kao neželjeni sastojak sjemena žitarica i trava.

Tipična je biljka zapuštenih i narušenih staništa, uglavnom onih pod ljudskim utjecajem. Gdje god se pojavi neka ogoljena površina, vrlo brzo možemo pronaći i ambroziju (npr. već prve godine po napuštanju oranica). Nalazimo je uz naselja, ceste, gradilišta, pruge, na poljoprivrednom zemljištu uz rubove kultura i slično.

Alelopatija – u tlo ispušta tvari koje sprječavaju klijanje drugih vrsta.

Kompeticija – smatra se relativno slabim kompetitorom, ali kod narušenih staništa i povoljnih uvjeta klijanja i rasta uspostavlja monokulture te potpuno istiskuje druge vrste.

Biljojedi – hrana je za mnoge životinje, uglavnom kukce, ali su ti kukci većinom nametnici na usjevima zbog čega nisu poželjni u kontroli ambrozije. Posebno su zanimljivi sjevernoamerički tvrdokrilci iz roda Ophraella za koje se smatra da se mogu koristiti u biološkoj kontroli ambrozije.

Unutar njenog prirodnog područja rasprostranjenosti primjenjuje se u medicini. Njezini sokovi koriste se za zaustavljanje lokalnog krvarenja i za liječenje probavnih smetnji. Ipak, treba naglasiti da su štete koje nanosi daleko veće od potencijalnih koristi koje čak nisu niti dovoljno istražene. Za primjer se mogu uzeti dostupni podaci iz susjedne Mađarske iz kojih je vidljivo da je 1990. ambrozija bila prisutna na oko 418 000 ha, 2001. to je bilo već 2,9 miliona hektara, a u 2008. godini taj broj porastao je na 5 miliona hektara od ukupno 6,2 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta u Mađarskoj. Ekonomska šteta koju uzrokuje u Mađarskoj procjenjuje se na oko100 miliona eura.

Jedan hektar pokriven ambrozijom godišnje proizvede oko 66 kg peludi po vegetacijskoj sezoni.

Znatno usporava regeneraciju prirodnih staništa.
Ugrožava rijetke biljne vrste i mnoge prirodne biljne zajednice koje se razvijaju na istim staništima na kojima dolazi ambrozija.

Na malim površinama preporučuje se isčupati cijele biljke prije nego uspiju proizvesti sjeme, a u organskom uzgoju treba uložiti napore da se biljke siju na takav način da niču najmanje 10 dana prije ambrozije. Na velikim površinama metode upotrebe herbicida ili oranje na minimalnoj dubini od 10 cm dubine dobre.