Strane vrste su one koje ranije nisu bile raširene na nekom području. Mnoge vrste koje dosegnu područje na kojem ranije nisu bile rasprostranjene ne uspijeva dugo preživjeti, a ako i prežive, nisu u mogućnosti u potpunosti se prilagoditi i razmnožavati na novom području. Ako se ipak počnu samostalno razmnožavati u prirodi i negativno utjecati na domaće organizme, tada ih nazivamo invazivnim stranim vrstama. Karakteristike invazivnosti su da negativno utječu na bioraznolikost i dobrobiti koje čovjek ima od prirode, zdravlje ljudi i/ili čine ekonomsku štetu na području na koje su unesene. Kada govorimo o invazivnim stranim biljnim vrstama, to su biljke koje imaju izrazitu sposobnost razmnožavanja, te brzinu i obim širenja. U novo područje mogu biti unesene djelovanjem čovjeka, namjerno ili nenamjerno. Primjer namjernog unošenja sadnja je neke biljke zbog njezine dekorativnosti ili ekonomske koristi, a nenamjerno širenje je na primjer širenje sjemena invazivne vrste sa sjemenom drugih vrsta kao što se je sjeme ambrozije proširilo iz Sjeverne Amerike sa sjemenom žitarica.

Iako su neke invazivne strane vrste mnogima poznate i dokazano je da su štetne (npr. ambrozija ili mali indijski mungos), pojam invazivnih stranih vrsta i dalje je nepoznat široj javnosti. Imaju značajan utjecaj na okoliš u kojem rastu pa tako i na čovjeka, a šteta koju nanose svjetskoj privredi na godišnjoj razini se procjenjuje se i do 1,4 bilijuna dolara, tj. 5% vrijednosti svjetske ekonomije. Najjače su pogođeni sektori privrede, zdravstva, poljoprivrede, šumarstva i zaštite prirode. Invazivne strne vrste smatraju se drugom najvećom prijetnjom za bioraznolikost. Čovjek je stvorio uslove za njihovo širenje jer se javljaju uglavnom u intenzivno korištenim područjima koja je čovjek znatno izmijenio (npr. urbana područja, poljoprivredna područja, parkovi, isušene močvare) ili je narušio njihovu prirodnu ravnotežu, a time i otpor dolasku stranih vrsta.

Pozivamo sve zainteresirane da nam pomognu u prikupljanju podataka o rasprostranjenosti stranih invazivnih biljnih vrsta putem mobilnih aplikacija Invazivke za Sloveniju ili Invasive Alien Species Europe za ostale zemlje.

U zemljama u kojima teče rijeka Sava trenutno možemo pronaći brojne izvore i baze podataka korisne za prikupljanje podataka o rasprostranjenosti invazivnih stranih vrsta. Veze u nastavku daju pregled najvažnijih:

Slovenija
1. Invazivke

Hrvatska
2. Invazivne vrste u Hrvatskoj
3. FCD – Flora Croatica Database

Međunarodni izvori
4. EASIN – European Alien Species Information Network
5. DAISIE - Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe
6. ISSG - Invasive species specialist group -
7. GRIIS - Global Register of Introduced and Invasive Species

8. ESENIAS- East and South European  Network for Invasive Alien Species

9. NEOBIOTA