Značajan krajolik Gajna

Značajni krajolik Grajne nalazi se u blizini sela Oprisavci i Poljanci, 18 km istočno od Slavonskog Broda u Hrvatskoj.

Gajna je poplavni pašnjak uz rijeku Savu u općini Oprisavci. Samo zemljište nekada je bilo uobičajena seoska pašnjak koju su stanovnici sela Oprisavci i Poljanci koristili za ispašu. Gajna je zaštićena 1990. godine na inicijativu Brodskog ekološkog društva - BED, koje se od tada intenzivno bavi upravljanjem ovom pašnjakom. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima prirode Brodsko-posavske županije - Natura Slavonica osnovana je 2004. godine i od tada upravlja ovim zaštićenim područjem u dobroj suradnji s BED-om. Javna ustanova je 2015. godine, u saradnji sa BED-om, osnovala Saradničko vijeće značajnog krajolika Gajna, koje se sastaje jednom godišnje. Cilj Vijeća je uključiti lokalnu zajednicu u upravljanje pašnjacima i omogućiti dobru suradnju s nadležnim tijelima i drugim srodnim institucijama (naučnim, stručnim i kulturnim) u rješavanju trenutnih problema u Gajni i planiranju održivog korištenja pašnjaka. Gajne livade održavaju se ispašom stoke u vlasništvu lokalnih stočara koji su ujedinjeni u pašnjačkoj zajednici. Javna ustanova sufinancira čuvara Gajne, koji je zaposlenik BED-a, a njegov posao je brinuti se o domaćim životinjama na pašnjacima, održavati infrastrukturu (prvenstveno električnog pastira) i nadzirati područje. Od 2013. godine Gajna je dio europske ekološke mreže Natura 2000.

Iako Gajna nema velik broj posjetitelja, najpoznatije je zaštićeno područje u Brodsko-posavskoj županiji. Posjećuju ga biciklisti koji voze savskom rutom, profesionalne grupe, mještani i učenici lokalnih škola na terenskoj nastavi i izletima. Glavne atrakcije su poučna staza na Gajni, vidikovac, koji je preslika vojnog čardaka iz vremena Vojne krajine, centar za posjetitelje u obliku tradicionalnog stana i veliki broj autohtonih pasmina domaćih životinja koje pasu na Gajni.

Treba imati na umu da je ovo područje koje povremeno plavi rijeka Sava i mogućnost posjeta ovisi o vodostaju. Poplave u slivu rijeke Save prilično su nepredvidive, a najčešće su u Gajni u periodu od novembra do aprila. Treba računati na blato i ponijeti odgovarajuću obuću. Budući da veliki broj domaćih životinja pase na Gajni, radi sigurnosti posjetitelja i radi sprečavanja uznemiravanja životinja, posjete treba najaviti Javnoj ustanovi Natura Slavonica ili Brodskom ekološkom društvu - BED.

Područje obuhvaća oko 330 hektara pašnjaka i bara (depresija) koje povremeno plavi rijeka Sava. Gajna je tipični slavonski prisavski pašnjak, a njenu krajobraznu vrijednost naglašava prisustvo močvarne flore i faune. Gajna je na južnoj strani omeđena Savom u dužini od oko 2,5 kilometara, a sa sjeverne nasipom Save u dužini od oko 5 km koji je okružuje u luci. Gajnu u zapadnom dijelu luke presijeca lateralni kanal između sela Oprisavci i Poljanci. Lateralni kanal sakuplja vodu sa padina Dilja od Bukovačkog brda kod Slavonskog Broda, do istočnih padina Dilja kod Đakova i dovodi vodu direktno u Savu. Na taj način vode ovog područja ne opterećuju sliv Biđe, koji paralelno sa Savom odvodi samo vode ravničarskog područja. Bočni kanal ulazi u Gajnu okomito sa sjevera i oko 1 kilometar prije ulaska u tehničko rješenje naziva se Sifon. Razina vode u lateralnom kanalu prije sifona veća je za 70 cm od nivoa nakon sifona. Ovaj mehanizam omogućava kontrolu nivoa vode u barama Gajne, doprinoseći očuvanju biološke raznolikosti staništa. Gajna nije ravna površina, ali kao i svaka poplavna ravnica, ima više udubljenja, ostataka bara i uzvišenja, tzv. greda. Najpoznatije depresije su: Zatoka, Šarajna i Velika Gajna. Najvažnija uzvišenja su: Greda, Sinjak, Velika Greda, Jabučice i duž cijele dužine rijeke Save Bajer.

Biljni svijet Gajne najbolje je istražen. Identificirano je više od 200 biljnih vrsta, a najvrijednija staništa su 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion te 3130 Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea. To su ujedno i ciljana Natura staništa zbog kojih je to područje dobilo status rezervata važnog za vrste i stanišne tipove. Kao posebnu zanimljivost treba istaknuti papratnjaču četverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia) koju nalazimo u barama i uz bare na pašnjaku te dijelu Lateralnog kanala uz Gajnu. Takođe je ciljna Natura vrsta za ovo područje. Kao i u ostalim poplavnim ravnicama uz Savu, i na Gajni postoje invazivne strane biljne vrste. Najveći problem je Amorpha fruticosa. Najefikasnija metoda za njegovo uklanjanje je ispaša stoke, uglavnom stoke koja je jede i gazi.

Za vrijeme poplava, riba se mrijesti u plitkim vodama Gajne. Povlačenjem vode, mlađ se vraća u Savu, obnavljajući svoj riblji fond. Neki od mladih zaostaju u ribnjacima na pašnjaku i postaju hrana za ptice i druge životinje. Vodozemci se mrijeste u barama. Posebno je zanimljiva brojna crveni mukač (Bombina bombina). Gajna je dio rezervata koji je važan za ptice Jelas polje (HR1000005). Ovdje možemo naći brojne močvarne ptice, tipične vrste poljoprivrednih staništa i ptice koje se gnijezde u obližnjim šumama. Veća jata bijelih (Ciconia ciconia) i crnih roda (Ciconia nigra) često se zaustavljaju na Gajni tokom migracije. Pored roda, tipični pašnjaci na pašnjaku su lastavica (Hirundo rustica), vivak (Vanellus vanellus), bjelobrada čigra (Chlidonias hybrida), crnoglavi batić (Saxicola torquata), rusi svračak (Lanius collurio), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), velika bijela čaplja (Ardea alba), siva čaplja (Ardea cinerea), kobac (Accipiter nisus), jastreb (Accipiter gentilis), škanjac (Buteo buteo) i dr. Različite vrste pataka hrane se i gnijezde na barama.

Gajna nudi puno sadržaja za posjetitelje. Glavne atrakcije su autohtone pasmine domaćih životinja na pašnjacima: slavonsko-srijemska podolska goveda, posavski konj, ovce cigaje, crna slavonska svinja, turopoljska svinja i hrvatski ovčar. Za posjetitelje je pripremljena poučna staza od 10 informativnih tabli o prirodnim i kulturnim vrijednostima Gajne. Posjetitelje zanima vidikovac koji je izgradilo Ekološko društvo Brod - BED. Napravljen je u obliku čardaka iz vremena Vojne krajine. 2013. godine izgrađen je centar za posjetitelje u Gajni. Centar je izgrađen po uzoru na nekadašnje slavonske stanove, odnosno imanja sa kućom i gospodarskim zgradama sagrađenim izvan sela, na polju. Stanovi su ili bili stalno nastanjeni ili bi sezonski bili dom pastira u toplijem dijelu godine kada bi se stoka selila iz seoskih štala na pašnjake. Centar i poučna staza izgrađeni su u sklopu Projekta evropskih integracija Natura 2000 - NIP, koji je provelo ministarstvo nadležno za zaštitu prirode, a korisnik je javna institucija u partnerstvu s BED-om. Projekt je finansiran zajmom Svjetske banke.

U ostavi Poljanci u blizini ovog zaštićenog područja pronađen je brončani privjesak u obliku bika, što je najstariji prikaz ove životinje u sjevernoj Hrvatskoj (11. ili 12. stoljeće prije Krista).

• Radno vrijeme (kada je otvoreno za posjetu): grupe treba najaviti
• Najava dolaska (trebaju li posjetitelji najaviti posjet): Posjet je moguć za grupe najavom na brojeve telefona 035 409 043 ili 035 409 042 ili e-mailom ili na poveznici: http://www.natura-slavonica.hr/hr/ zaštićena područja1 /najava-grupnih posjeta.html
  
  

Posjete nisu moguće tokom poplava. Blato na poplavnim pašnjacima česta je pojava, pa obuću treba prilagoditi u skladu s tim, posebno u jesen, zimu i proljeće. Budući da veliki broj domaćih životinja pase na Gajni, radi sigurnosti posjetitelja i radi sprečavanja uznemiravanja životinja, posjete se moraju najaviti na gore navedene brojeve telefona ili putem obrasca.