ZNAČAJNI KRAJOBRAZ JELAS POLJE
Kategorija zaštite: značajni krajolik Godina proglašenja: 1995.
Položaj
Jelas polje prostire se na iznimno velikom području od preko 20.000 ha koje se pruža od rijeke Save na jugu do sjeverne granice koju čini autocesta A3 na potezu od Lužana do Slavonskog Broda.
Istorijat
Jelas polje je nekada bilo veliko močvarno područje u koje su se ulijevale vode rijeke Save i njezinih pritoka. Izgradnjom nasipa i kanala, veći dio područja je isušen. Srećom je 60.- ih i 70.-ih godina 20. stoljeća površina od oko 25 km2 (2500 ha) pretvorena u ribnjake s ekstenzivnim uzgojem ribe. Ribnjaci sa svojom ornitofaunom predstavljaju srce i najveću vrijednost Jelas polja. Preostale površine su mozaik poplavnih šuma, pašnjaka, livada, obradivih površina i seoskih naselja. Područje je zaštićeno 1995. godine u kategoriji značajnog krajolika. Od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju dio je evropske ekološke mreže Natura 2000: područja očuvanja značajnog za ptice Jelas polje (HR1000005) i područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove Jelas polje s ribnjacima (HR2001326).
Turizam
Nema organizovane posjete barama ili jelaskim poljima. Jezera nadgleda koncesionar.
Prirodne vrijednosti
Značajni krajolik Jelas polja također je dio evropske ekološke mreže Natura 2000: kao POVS Jelas polje s ribnjacima (HR2001326) i POP Jelas polje (HR1000005). Ciljno stanište polja Jelas sa ribnjacima je 3130 staništa vodozemaca Isoeto-Nanojuncete. Ciljano stanište POVS-a Jelas polje s ribnjacima su 3130 Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea. Ciljane vrste su žaba crveni mukač Bombina bombina, vretence veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis, šišmiš širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus, vidra Lutra lutra i barska kornjača Emys orbicularis.
Najveća vrijednost područja su ptice, kako selice, tako i gnjezdarice. Posebno je zanimljiva mješovita gnijezdeća kolonija čaplji i žličarki Platalea leucorodia. Na ribnjacima gnijezdi siva guska Anser anser i veliki broj različitih vrsta patki (patka njorka Aythya nyroca, patka gogoljica Netta rufina, patka kreketaljka Anas strepera, divlja patka Anas platyrhynchos), blistavi ibis Plegadis falcinellus, riječni galebovi Chroicocephalus ridibundus, ćubasti gnjurci Podiceps cristatus, crnogrli gnjurci Podiceps nigricollis, brkata sjenica Panurus biarmicus i brojne druge vrste. Zimi i u seobama, ovdje nalazi sklonište oko 7000 ždralova Grus grus i 5000 gusaka među kojima su najbrojnije lisaste guske Anser albifrons. Zimovalice i/ili preletnice na ribnjacima su i patka lastarka Anas acuta, patka žličarka Anas clypeata, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, patka pupčanica Anas querquedula, patka krekektaljka Anas strepera, glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula, veliki pozviždač Numenius arquata, crvenokljuni labud Cygnus olor.
Gnjezdarice Jelas polja su orao štekavac Haliaeetus albicilla, roda Ciconia ciconia, crna roda Ciconia nigra, škanjac osaš Pernis apivorus, eja močvarica Circus aeruginosus, vivak Vanellus vanellus, a ovdje nalazimo i kolonije pčelarica Merops apiaster, bregunica Riparia riparia i sive čaplje Ardea cinerea.
Najveća vrijednost područja su ptice, kako selice, tako i gnjezdarice. Posebno je zanimljiva mješovita gnijezdeća kolonija čaplji i žličarki Platalea leucorodia. Na ribnjacima gnijezdi siva guska Anser anser i veliki broj različitih vrsta patki (patka njorka Aythya nyroca, patka gogoljica Netta rufina, patka kreketaljka Anas strepera, divlja patka Anas platyrhynchos), blistavi ibis Plegadis falcinellus, riječni galebovi Chroicocephalus ridibundus, ćubasti gnjurci Podiceps cristatus, crnogrli gnjurci Podiceps nigricollis, brkata sjenica Panurus biarmicus i brojne druge vrste. Zimi i u seobama, ovdje nalazi sklonište oko 7000 ždralova Grus grus i 5000 gusaka među kojima su najbrojnije lisaste guske Anser albifrons. Zimovalice i/ili preletnice na ribnjacima su i patka lastarka Anas acuta, patka žličarka Anas clypeata, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, patka pupčanica Anas querquedula, patka krekektaljka Anas strepera, glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula, veliki pozviždač Numenius arquata, crvenokljuni labud Cygnus olor.
Gnjezdarice Jelas polja su orao štekavac Haliaeetus albicilla, roda Ciconia ciconia, crna roda Ciconia nigra, škanjac osaš Pernis apivorus, eja močvarica Circus aeruginosus, vivak Vanellus vanellus, a ovdje nalazimo i kolonije pčelarica Merops apiaster, bregunica Riparia riparia i sive čaplje Ardea cinerea.
Znamenitosti
Kulturno naslijeđe Jelaš polja prvenstveno se odnosi na sakralne građevine. Vrijedno je posjetiti crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Slavonskom Kobašu (gotička), crkvu sv. Ivana Krstitelja u Slavonskom Kobašu (barok), crkva sv. Marije Magdalene u Bebrini (barokna), crkva sv. Mihaela Arhanđela u Dubočcu (barok). Uz istočnu granicu polja Jelas nalazi se grad Slavonski Brod, gdje su najvažnije znamenitosti barokna tvrđava i barokna crkva Presvetog Trojstva s franjevačkim samostanom.
Nepoznato o poznatome
Polje Jelas privlači značajan broj gnijezdećih parova bijelih rodova Ciconia ciconia zahvaljujući hrani koju nude ribnjaci, rijeka Sava sa svojim pritokama, poljima i vlažnim travnjacima. Na području Jelas polja najviše ih je u selu Slavonski Kobaš. U 2019. godini bilo je 10 aktivnih gnijezda. Izvan Jelas polja, sela Orubica, Davor i Gornji Varoš imaju najviše gnijezda u Brodsko-posavskoj županiji.
Područje je otvoreno za posjetitelje:
- Radno vrijeme: Nema organizovane posjete ribnjaku. Izuzetno je posjeta stručnih grupa moguća uz prethodni dogovor s Javnom ustanovom i koncesionarom.
- Najava dolaska: Posjetu je potrebno najaviti na brojeve telefona 035 409 043 ili 035 409 042 ili na e-mail zastita.prirode@bpz.hr ili na poveznici: http://www.natura-slavonica.hr/hr/zasticena-podrucja1/najava -group-visit.html
Ovim područjem upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima prirode Brodsko-posavske županije - Natura Slavonica
- Adresa: Petra Krešimira IV. br. 1, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
- Broj telefona: +385 35 409 043 ili +385 35 409 042
- Web stranica: www.natura-slavonica.hr
