Invazivne biljne vrste
Download
INVAZIVNE BILJNE VRSTE I MOGUĆNOSTI UKLANJANJA
Brošura "Invazivne biljne vrste i mogućnosti uklanjanja" bavi se pitanjem invazivnih biljnih vrsta, odnosno biljaka koje na našem području ne žive prirodno, već su unesene. Iako su neke invazivne strane vrste mnogima poznate (npr. Ambrozija) , a koje su se pokazale štetnim, ljudi ih uglavnom ne povezuju s pojmom invazivnosti. Pojam invazivnih stranih vrsta još uvijek je uglavnom nepoznat široj javnosti.
Invazivne vrste su one koje ranije nisu bile raširene na nekom području. Ako se počnu samostalno razmnožavati u prirodi i negativno utječu na domaće organizme, tada ih nazivamo invazivnim stranim vrstama. Karakteristike invazivnosti su da negativno utječu na biološku raznolikost i koristi koje čovjek ima od prirode, ljudskog zdravlja ili nanose ekonomsku štetu na području u koje su uvedene. Kada govorimo o invazivnim stranim biljkama, to su biljke s izraženom sposobnošću razmnožavanja te brzinom i opsegom širenja. Oni mogu biti uvedeni u novo područje ljudskim djelovanjem, namjerno ilinenamjerno. Primjer namjerne sadnje je biljka zbog svoje dekorativnosti ili visokog prinosa meda, a nenamjerno širenje je, na primjer, širenje invazivnih vrsta sjemenom drugih vrsta poput sjemena ambrozije koja je došla iz Amerike sa sjemenkama žitarica.
Oni imaju značajan utjecaj na okoliš u kojem rastu, a time i na ljude, a šteta koju nanose svjetskoj ekonomiji godišnje procjenjuje se na 1,4 milijarde dolara, odnosno 5% vrijednosti svjetske ekonomije. Sektori koji su najviše pogođeni su ekonomija, zdravstvo, poljoprivreda, šumarstvo izaštita prirode. Čovjek je stvorio uslove za njihovo širenje jer se uglavnom javljaju u čovjekovim staništima (npr. Urbana područja, poljoprivredna područja, parkovi, isušene močvare) ili su narušili njihovu prirodnu ravnotežu, a time i otpor prema dolasku stranih vrsta. Uglavnom se šire ljudskim djelovanjem.
Brošura opisuje samo neke od invazivnih stranih biljnih vrsta jer je prepoznata potreba za obrazovanjem o njima. Odabrano je njih pet, koji su već rašireni u Hrvatskoj i Evropi i uzrokuju velike probleme. To su ambrozija, amorfa, cigansko perje, žlijezdani nedirak i * dvornici. Cigansko perje i žljezdani nedirak nalaze se na listi invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Evropskoj uniji. To znači da je njihovo uvođenje, držanje, uzgoj, transport, stavljanje na tržište, upotreba ili razmjena, reprodukcija ili puštanje u okoliš zabranjeno u cijeloj EU.
Ako želite znati više o invazivnim vrstama, načinima i razlozima unosa, utjecaju na staništa i živa bića, njihovom negativnom utjecaju na biološku raznolikost ili kako ih ukloniti, pročitajte na linku "Invazivne biljne vrste i mogućnosti uklanjanja".
Brošura "Invazivne biljne vrste i mogućnosti uklanjanja" bavi se pitanjem invazivnih biljnih vrsta, odnosno biljaka koje na našem području ne žive prirodno, već su unesene. Iako su neke invazivne strane vrste mnogima poznate (npr. Ambrozija) , a koje su se pokazale štetnim, ljudi ih uglavnom ne povezuju s pojmom invazivnosti. Pojam invazivnih stranih vrsta još uvijek je uglavnom nepoznat široj javnosti.
Invazivne vrste su one koje ranije nisu bile raširene na nekom području. Ako se počnu samostalno razmnožavati u prirodi i negativno utječu na domaće organizme, tada ih nazivamo invazivnim stranim vrstama. Karakteristike invazivnosti su da negativno utječu na biološku raznolikost i koristi koje čovjek ima od prirode, ljudskog zdravlja ili nanose ekonomsku štetu na području u koje su uvedene. Kada govorimo o invazivnim stranim biljkama, to su biljke s izraženom sposobnošću razmnožavanja te brzinom i opsegom širenja. Oni mogu biti uvedeni u novo područje ljudskim djelovanjem, namjerno ilinenamjerno. Primjer namjerne sadnje je biljka zbog svoje dekorativnosti ili visokog prinosa meda, a nenamjerno širenje je, na primjer, širenje invazivnih vrsta sjemenom drugih vrsta poput sjemena ambrozije koja je došla iz Amerike sa sjemenkama žitarica.
Oni imaju značajan utjecaj na okoliš u kojem rastu, a time i na ljude, a šteta koju nanose svjetskoj ekonomiji godišnje procjenjuje se na 1,4 milijarde dolara, odnosno 5% vrijednosti svjetske ekonomije. Sektori koji su najviše pogođeni su ekonomija, zdravstvo, poljoprivreda, šumarstvo izaštita prirode. Čovjek je stvorio uslove za njihovo širenje jer se uglavnom javljaju u čovjekovim staništima (npr. Urbana područja, poljoprivredna područja, parkovi, isušene močvare) ili su narušili njihovu prirodnu ravnotežu, a time i otpor prema dolasku stranih vrsta. Uglavnom se šire ljudskim djelovanjem.
Brošura opisuje samo neke od invazivnih stranih biljnih vrsta jer je prepoznata potreba za obrazovanjem o njima. Odabrano je njih pet, koji su već rašireni u Hrvatskoj i Evropi i uzrokuju velike probleme. To su ambrozija, amorfa, cigansko perje, žlijezdani nedirak i * dvornici. Cigansko perje i žljezdani nedirak nalaze se na listi invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Evropskoj uniji. To znači da je njihovo uvođenje, držanje, uzgoj, transport, stavljanje na tržište, upotreba ili razmjena, reprodukcija ili puštanje u okoliš zabranjeno u cijeloj EU.
Ako želite znati više o invazivnim vrstama, načinima i razlozima unosa, utjecaju na staništa i živa bića, njihovom negativnom utjecaju na biološku raznolikost ili kako ih ukloniti, pročitajte na linku "Invazivne biljne vrste i mogućnosti uklanjanja".
Povezane vijesti
